DOBOJ: NJEMAČKI SUD-PRVI GENOCID NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA DOGODIO SE U GRAPSKOJ!
Iako se u javnom diskursu uglavnom čuje podatak da se prvi genocid na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata dogodio u Srebrenici, malo je poznato da je, pravosnažnim presudama njemačkih sudova, prvi genocid u BiH presudjen u Grapskoj kod Doboja u ljeto 1992. godine.
Svjedočanstvo o genocidu u Grapskoj
O tome u naučnoj studiji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i medjunarodnog prava UNSA-e „Tragovi genocida: Grapska 1992-1995“, koja je premijerno promovirana upravo na mjestu genocida u Grapskoj, progovara autor Almir Grabovica. U ljeto 1992. godine medju više od stotinu ubijenih stanovnika Grapske bila je i 15-godišnja kćerka Esme Hurtić. Medju 400 stanovnika sela deportovanih u logore bili su i Esmin sin i muž.
-Sve sam svoje pogubila. Muž mi je u logoru bio i dijete. Sve je moje dobro otišlo. Ranjena u nogu i u ruku, ali u srce najviše-kaže nam Esma.
Esma Hurtić: Ranjena u srce
Malo je poznato da je sud u njemačkom Diseldorfu, nakon hapšenja na aerodromu u ovom gradu 1995., dvije godine poslije Nikolu Jorgića iz susjednog sela Kostajnica, osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog počinjenog genocida u Grapskoj gdje je premijerno promovirana naučna studija „Tragovi genocida: Grapska 1992-1995“.
-Jasno i naučno dokazuje da se na širem prostoru općine Doboj dogodio genocid što su i njemački sudovi presudili u procesima koji su vodjeni pred njemačkim pravosudjem-ističe autor dr. Almir Grabovica.
Ovo naučno akademsko djelo analizira i determiniše ratne zločine i genocid u dobojskom kraju.
Brana zaboravu i negiranju genocida
-Drugi aspekt ove knjige i svakako doprinos je rasvjetljavanje činjenica vezanih općenito za agresiju i zločine počinjene u mjestu Grapska gdje je, zaporavo autor kroz ovu studiju pokazao da konkretno zločin genocida počinjen nad Bošnjacima u mjestu Grapska nije slučajan-dodaje urednik knjige prof. dr. Ermin Kuka.
Nauka je složna u činjenici da je period agresije na BiH najvažniji period u njenoj dugoj historiji.
-Njegove posljedice mi osjetimo i dan, danas. Posebno vi koji živite, dakle povratnici koji žive u manjem bh. entitetu. Samim tim, to su teme koje su najbitnije za bh. sadašnjost i one oblikuju našu budućnost-pojašnjava dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i medjuanrodnog prava UNSA-e.
Stilge brojne zvanice i gosti
Svakako je riječ o iznimno vrijednom djelu koje naučno i na osnovu činjenica, dokumenata i svjedočenja progovara o ratnim zločinima i genocidu u dobojskom kraju čuvajući istinu i gradeći novu čvrstu branu negatorima genocida u BiH. Afirmativa.ba