Posljednjih sedmica cijena zlata doslovno je otišla u nebo. Oboreni su rekordi i premašena granica od 5.500 dolara po unci. Veliki rast bilježile su i cijene srebra, ali i industrijskih metala. Razlog geopolitičke tenzije – trgovinski sporovi. No, nakon historijskog vrhunca, nagli pad cijena, koji analitičari vide kao zdravu korekciju.

Globalno tržište plemenitih metala bilježi nezapamćene potrese sa cijenama koje su dostigle najviši nivo još od 1979. godine. Cijena zlata je posljednih dana otišla u nebo sa rastom od oko 90 posto od januara prošle godine. Time je oboren rekord i prvi put premašena psihološka granica od 5.500 dolara po unci. Još snažnije porasla je cijena srebra – čak 280 posto u proteklih 12 mjeseci. Dostiglo je srebro cijenu od 120 dolara.

“Glavni pokretač je politička i geopolitička nestabilnost širom svijeta, koja doprinosi rastu cijene zlata”, navodi David Knoblauch, stručnjak za plemenite metale.

Zasluge dobrim dijelom pripadaju američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim iznenadnim, ali i agresivnim potezima koji su izazvali geopolitička previranja, te trgovinske sporove.

“Nedavni skok cijena zlata je usko povezan sa velikim promjenama u globalnom geopolitičkom i ekonomskom okruženju. Porast straha od rizika u svijetu je dodatno pojačao ulogu zlata kao robe koja mijenja dolar”, objašnjava analitičar Liu Yuxuan.

Investitori su sigurnost u zlatnom utočištu potražili i zbog pada vrijednosti dolara za oko 12 posto.

“Devalvacija valuta je jedan od uzročnika abnormalnog kretanja cijene ne samo zlata. Srebro je čak i nadmašilo zlato u procentualnom smislu što se tiče prinosa”, kaže profesor finansija Sanel Halilbegović.

Međutim, glavno pitanje koje se postavlja je ko profitira, a ko gubi u ovakvoj situaciji?

“U cijeloj ovoj priči dobivaju centralne banke, veliki institucionalni smart money investitori, hedge fondovi i drugi. Ko gubi? Gube zadužene države zato je jako jako bitno iako se puno u medijima govori za BiH kako nije da kažem prezadužena drzava, vrlo je bitno da zadržimo takav status”, dodaje Halilbegović.

No koliko su tržišta nesigurna, pokazuje i činjenica da su nakon perioda snažnog rasta cijene zlata i srebra zabilježile oštar pad. Korekcija je, smatraju mnogi, bila očekivana s obzirom na brzinu, ali i snagu prethodnog rasta. Iako je veliki porast cijena zlata i srebra posljednjih mjeseci privukao svu pažnju javnosti, analitičati napominju da i industrijski metali bilježe izvanredne rezultate. Snažan rast zabilježili su i bakar, aluminij i nikal te dostigli rekordne ili višegodišnje maksimume.

federalna.ba