ŽEPČE-ZAVRŠEN DRUGI ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI KAMP “MATINSKI VIS 2022”
Ovogodišnji, drugi po redu, naučno-istraživačkom kamp „Matinski vis 2022“ okupio je tridesetak studenata i renomiranih naučnih radnika iz oblasti biologije iz cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi puta od austrougarskog perioda da se veoma vrijedno područje Matinskog visa na ovaj način istražuje.
-Postoji puno endemskih vrsta, puno bitnih vrsta svih oblasti biologije, kako botanike, herpetologije. Nastojimo se vraćati ovdje i poticati svijest ljudi da shvate kakve mi prirodne ljepote i bogatstva imamo zašto je bitno da radimo ovakve stvari, da zaštitimo ova područja jer je zaista šteta da uništavamo ono najbolje što imamo u našoj zemlji BiH-kaže poptredsjednik Udruženja studenata biologije u BiH Nenad Kovačević.
-Prošlogodišnje istraživanje govori o 13 vrsta slijepih miševa ili šišmiša. Od toga četiri vrste sa liste „Natura 2000“, novoj vrsti gljive koja je otkrivena prošle godine ovdje, 24 vrste endemičnih biljaka, evo 60 i nešto vrsta ptica smo snimili tokom ove godine-dodaje Mirko Matijević, predsjednik PD „Vis“ iz Žepča.
Uz povećanje broja zaštićenih prirodnih područja, potrebno je osnivanje javne ustanove za zaštićena područja ZDK zadužene za upravljanje, smatraju inicijatori UG „Fojničani“ iz Maglaja, Udruženje studenata biologije u BiH, kao i njihovi partneri PD „Vis“ iz Žepča i i sportski i naučno – istraživački klub „Atom“ iz Zavidovića. Na području ZDK postoji samo jedno zaštićeno područje spomenik prirode „Tajan“ koji obuhvata 1,5 posto teritorije Kantona.
BiH TREĆA PO BOGATSTVU ŠUMAMA U EVROPI
-Cilj je da napravimo jednu cjelinu, a sve s ciljem zaštite ovog područja odnosno da bismo napravili stručno obrazloženje koje će biti osnova za proglašenje ovog područja zaštićenim- pojašnjava nam voditelj kampa Besim Gurda.
Iako je više od 64 posto teritorije ZDK pokriveno šumom od 2008. godine, kada je spomenik prirode „Tajan“ dobio status zaštićenog područja na ovom planu se više ništa nije uradilo. Stoga je ova akcija lokalnih udruženja i globalno veoma važna posebno imajući u podatak da je u BiH zaštićeno svega tri posto prirodnih područja.
–BiH ima 2,3 posto veći prosjek po bogatstvu šumama od evropskog. Koliko se sjećam, više imaju samo Švedska i Danska. Dakle, vi vidite jedan nesrazmjer. Imamo tri posto zaštićene prirode, a evo na trećem mjestu smo po bogatstvu šumama-ističe Elvedin šabanović, ekspert iz oblasti botanike i ekologije.
-Mi smo se obvezali, kao država, do 2020. zaštitit 17 posto svog teritorija. Usporedbe radi, Hrvatska. Slovenija i Njemačka imaju 40 posto svojih teritorija zaštićenih. Dakle, daleko smo od tih nekih brojki-zaključuje Davor Šupuković, tajnik UG „Fojničani“ iz Maglaja.
Inicijatori smatraju da trenutno samo u ZDK najmanje deset prirodnih područja zaslužuje da se proglasi zaštićenim. Medju njima su i planina Zvijezda kod Vareša, pećina Megara kod Maglaja, Matinski vis kod Žepča, Babina-Tvrtkovac uljučujući i Smetove kod Zenice i druga. Afirmativa.ba
