USVOJEN PROGRAM REFORMI ZA 2021. I 2022.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je četiri tačke prijedloga Komisije za saradnju sa NATO-om. Ključno je to da je usvojen Program reformi, odnosno Akcioni plan za članstvo, čije usvajanje Vijeće već dvije godine prolongira. Odlukom o usvajanju je predviđeno da Ministarstvo vanjskih poslova dokument redovnom diplomatskom procedurom dostavi u sjedište NATO-a u Briselu.

Program reformi, zemlje koje učestvuju u Akcionom planu za članstvo u NATO-u, svake godine šalju u sjedište ovog saveza u Briselu, a NATO krajem godine daje konsolidacioni dokument u vezi sa napretkom zemlje i onim šta još treba uraditi. No Vijeće ministara naše zemlje tek je danas usvojilo Program reformi i za 2021. i onaj s istim tekstom, ali za 2022. godinu. Iz Vijeća ministara zadovoljni su usvajanjem, no vojni analitičar ukazao je na neozbiljnost sporim radom s posebnim naglaskom na kočnice ministara iz Republike Srpske.

“Izražavam zadovoljstvo što je Vijeće ministara jednoglasno usvojilo Program reformi za ‘21. i ‘22. godinu, čime se pokazuje kontinuitet odnosa Bosne i Hercegovine i Sjevernoatlanskog saveza. Dakle, ovaj dokument, koji je konsenzualno usvojen i na povjerenstvu za suradnju s NATO-om je i politički i pravni okvir suradnje Bosne i Hercegovine i Sjevernoatlanskog saveza. To samo jača ovo naše partnerstvo koje Bosna i Hercegovina ima sa Sjevernoatlanskim savezom”, rekao je Josip Brkić,

predsjednik Komisije za saradnju s NATO-om pri Vijeću ministara BiH (HDZBiH).

“Program reformi je zamjena za godišnji akcioni plan koji treba svaka zemlja kandidat da pošalje da bi se vidio stepen realizacije onoga na šta je obavezuje NATO savez. Bosna i Hercegovina to već dvije godine nije uradila i šteta je što se pokazujemo kao neodgovorna i neopzbiljna zemlja.  Sada se to iz RS-a koči i na sve moguće načine se pokušava zaustaviti i opstruirati i to nije dobro za državu”, ocjenjuje vojni analitičar Đuro Kozar.

Inače, ovaj saziv je Program reformi za 2020. godinu usvojio, ali kada je trebao biti usvojen onaj za 2021, predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija odbijao je uvrstiti ANP na dnevni red sjednica čak pet puta. Sada, na kraju mandata ovog saziva, Programi su usvojeni i diplomatskom procedurom bit će dostavljeni u Brisel. Kozar naglašava da je Bosna i Hercegovina prilično nespremna za ulazak u NATO, jer osim sigurnosne potrebna je i politička stabilnost. Upravo, kao razlog za opstrukcije iz RS-a, navodi čestu secesionističku politiku.

“Establišment u RS-u, na čelu s Miloradom Dodikom, plaši se NATO saveza misleći da će se ulaskom Bosne i Hercegovine u NATO situacija u državi popraviti u smislu njene pune funkcionalnosti. Ulaskom u NATO prestali bi svi snovi o secesiji unutar Bosne i Hercegovine i to očito Dodiku ne odgovara budući da on i dalje igra na kartu otcjepljenja”, kaže Kozar.

Sankcija za države koje kasne u ispunjavanju obaveza NATO nema, no Kozar je naveo da je prijem Rumunije i Bugarske bez mnogo procedura učinio NATO opreznijim. U Vijeću ministara zadovoljni su nastavkom saradnje, te  poručuju da je čitav proces usvajanja bio transparentan, a da je na programu radilo 16 institucija kako bi sve procese i akcije koje Bosna i Hercegovina treba napraviti na putu ka članstvu sumirali u Programu. Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova, navela je da je ovime Bosna i Hercegovina jedan korak bliža trajnoj stabilizaciji i napretku.