U povodu oktobra, mjeseca knjige u Maglaju je otvorena izložba "Novine i novinski zapisi o Maglaju“. Riječ je o izložbenoj postavci nastaloj iz fonda Zavičajne zbirke maglajske biblioteke. Izložbadonosi pregled novinske građe fabričkog lista „Natron“ i „Maglajskih informativnih novina“ kao neposredno svjedočanstvo o životu, historiji i razvoju grada papira.
Novine kao lijek
Krajem 1992. godine, dok je rat bijesnio širom BiH, Maglaj je proživljavao jednu od najtežih zima u svojoj dugoj historiji. Opstanak grada bio je upitan. Nedostatak struje, vode, hrane, odjeće i lijekova bio je svakodnevnica. A, onda se grupa entuzijasta odvažila da u nemogućim uvjetima počne izdavati novine.
-Svjedoče želju građana Maglaja da hronika Maglaja bude kontinuirana. Da zabilježimo sve ono što nam Maglaj znači u kulturi, sportu, industriji, i svemu onome što čini civilni život pored ratnog života-kazala je direktorica JU Opća biblioteka u Maglaju Nina Bunjevac Salkić.
Novine, koje su nastajala od ostataka papira i boje, za borce i stanovništvo ratnog Maglaja, bile su kao lijek.
Evocirana sjećanja
-Mi smo pravili privid normalnog života. Radili smo slog olovnih slova. To nigdje više ne postoji, a ni tada se nije više koristilo. I to danima da bi napravili dvije stranice novina-kazao je akademski slikar i član ratne redakcije Fuad Čičkušić.
-Ovo je bio, kako bismo rekli, Gutenbergov princip štampanja novina. Znači, sav tekst je nastajao ručno, slovo po slovo. Tu je korišten potencijal „Natrona“ koji je imao tu tehniku štampanja za svoje neke interne potrebe-dodaje nejgov kolega i član redakcije Senad Mahmić.
-Da ne pričamo samo o tim strašnim stvarima nego da, eto i slikama koje smo donosili u novinama, da kažemo da će jednog dana sve to prestati i da će konačno BiH biti slobodna-ističe prva glavna urednica Maglajskih informativnih novina Amela Hidić.
Brojna publika na izložbi
Izložba je otvorena za posjetitelje u živopisnom ambijentu Delibegovog hana u Maglaju.
Afirmativa.ba
