Udruženje pčelara „Pčela“ iz Tešnja, uz suorganizaciju ovdašnjeg Udruženja žena „Ruka“ i podršku Općine i ZDK u ovom gradu je organiziralo 18. Sajam meda, pekmeza i voćnih delicija, eko bilja i etno-stvaralaštva. Predstavilo se više od 60 izlagača sa područja cijele BiH medju kojima je najviše proizvodjača meda.

Stiglo 60 izlagača iz cijele BiH


Uz med i ostale pčelinje proizvode, na dvodnevnom Sajmu u Tešnju bili su izloženi i prirodni sokovi, džemovi, pekmez, rukotvorine, grnčarski proizvodi, ručni radovi, biljni preparati, ljekovito bilje i prirodna kozmetika. Organizatori su zadovoljni odzivom izlagača.

-Trebalo je da bude 20., ali eto zbog korone mi smo preskočili nešto i imamo izlagača preko 60. Mi smo sada izgubli kompas koliko se javilo novih tako daje borba za prostor-kaže predsjednik UG „Pčela“ iz Tešnja Mahmo Husibegović.

Iako Sajam i ove godine obiluje bogatom ponudom, posebno meda i pčelinjih proizvoda, pčelari ne kriju da je ova godina više obećavala, nego što je dala prije svega zbog ekstremno toplog ljeta.

-Pa bila je proljetna paša. Onda bagrem, lipa. Na planinama je slabije bilo, ali u globalu zadovoljni smo. Kvalitet meda je dobar. Ja nosim na analizu i med je prva klasa-kaže pčelar iz Doboj Juga Fikret Škiljo.

-Proljetna paša je išla nekako. I bagrem je bio i lipa. A, poslije lipe suša ekstremna uhvatila i i slabo je bilo. Moraš biti oprezan, pčele održavati donositi vodu i borbu voditi. To je to i ostaviti im dosta meda da mogu da se razvijaju-naglašava pčelar iz Kotorskog kod Doboja Zijad Zečević.

-Moraš obezbijediti pčelama čistu vodu. To je najpreče. Jedino to možeš. Jer ne možemo mi pojedinci utjecati na vrijeme-kže Škiljo.

-Znate kako? Ko je bio oprezan i vozio pčele lijevo i desno uspio je. A, ko nije vozio tamo i ovamo Boga mi bilo je malo teže-dodaje Zečević.

Sajam su i ove godine finansijski i organizaciono podržali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK i Općina Tešanj.

Uprkos ekstremno toplom ljetu kvalitet meda dobar


-U protekle tri godine nastojali smo da izdvojimo i da pronađemo neka dodatna finansijska sredstva kako bi tu granu dodatno pojačali s obzirom da ima tendenciju rasta na području ZDK. Ove godine je izdvojeno negdje oko 240.000 KM. Od toga 3.000 ide registrovanim obrtima i, što je najvažnije, sedam KM po pčelinjem društvu za fizička lica-kaže ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Jasmin Čajić.

-Mislim da svaki čovjek u Tešnju, svaki proizvođač u Tešnju i širom BiH treba da osjeti ponos na ovakvim mjestima svim onim što radi i od čega živi-dodaje načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.

Uz registrirana mala gazdinstva i obrte na sajmu izlažu i brojna udruženja žena.

Stigla i brojna udruženja žena


-Čuvamo te naše recepte. Ovdje možete naći slatko koje možda niste dugo jeli. Možete naći keranje, heklanje, pletenje, dekupaž. Znači, Sve ono što žena usput napravi-kaže nam Hana Kapetanović iz Udruženja „Tragom tradicije“ iz Gračanice.

Od ove godine u budžetu resornog kantonalnog Ministarstva planirana su i sredstva za podršku poljoprivrednicima u izgradnji individualnih Sistema za navodnjavanje.

-Ima dosta prijavljenih poljoprivrednih proizvođača, što mi je drago jer ćemo na taj način trajno riješiti njihov problem sa ovim vremenskim neprilikama iz ugla poljoprivrede-kaže ministar Čajić.

Iako je javni poziv u toku, poljoprivrednici koji ispune propisane kriterije moći će računati na značajnu finansijsku podršku.

-To će otprilike biti 5.000 maraka po podnosiocu javnog poziva. Na taj način mi mislimo da ćemo moći sufinansirati čak 50 posto od ukupnog troška-pojašnjava ministar.

Ohabruje i podatak da je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK u protekle tri godine sa pet miliona povećan na 10.2 miliona maraka.

Afirmativa.ba