DOBOJ: DEMINIRANJE U ĆORSOKAKU: KUBIK KAMENA VRJEDNIJI OD LJUDSKOG ŽIVOTA?!

Posljednja minska nesreća kod Doboja,  u kojoj je stradao 19-godišnjak, ponovo je u fokus javnosti vratila pitanje deminiranja u našoj zemlji. Donatora je sve manje, pa je i cijeli proces prolongiran do 2034. godine. Ipak, kada je riječ o finansijskom interesu novac za deminiranje se brzo nadje, a vlast maksimalno ubrza procedure. Primjer kamenoloma na medjuentitetskoj liniji  kod Doboja, minama najzagadjenijoj sredini u BiH,  pokazuje da finansijski interes briše entitetske linije, prijenos nadležnosti čak i kada je riječ o realizaciji nelegalnog projekta. Je li kubik kamena skuplji od ljudske glave?

Jedno od minama ugroženih naselja  je i Rječica na medjuentitetskoj liniji prema Maglaju.

Rječica: Ekološki aktivisti i stanovnici kod kamenoloma

-Vjerujte da sam ja mina i mina našao, obilježavao i zvao, a evo i danas dan, nakon 25 godina, mi imamo polja gdje imaju i pravoslavci i Bošnjaci  zemlju da to još nikad nije uradjeno-kaže nam Hilmo Šahman, jedan od pionira povratka u Rječicu.

30 godina nakon rata stanovnici BiH žive i ginu uz minska polja. Unatoč tome, godinama se traže donatori, vrše izvidjanja i čekaju IPA fondovi. Medjutim, kada je u pitanju ekonomski interes sve ide kao po loju. Dok hiljade stanovnika, zbog nedostatka novca i trome vlasti,  tri decenije žive uz minska polja, privatna firma je uz medjuentitetsku liniju, kako bi pokrenula ekspolataciju kamena, ekspresno dobila sve dozvole, a teren je deminiran privatnim novcem potvrdili su iz banjolučkog ureda BH MAC-a.

Doboj-Maglaj: Mine i dalje prijete

-Treba sve da se deminira. Ali ovo sigurno nije prioritet. Kada je lični interes u pitanju onda se niko ne buni ni oko Visokog predstavnika, ni oko Ustava, ni oko prijenosa nadležnosti. To prodje onako van, ne diže se tu nikakva pompa, a posao se završi, sve se dozvole dobiju ili prećutno se pusti da se radi. I evo imate ovdje je ilegalno eksploatisan kamen više od pola godine-kaže master inžinjer zaštite životne sredine i ekološki aktivista Zoran Poljašević.

-Naravno, svi mi snosimo neke odgovornosti i trebalo bi da svako uloži svoje napore počev od BH MAC-a, kao krovne  institucije, a tako i ostali-kaže Jugoslav Stevanović, načelnik Odjeljenja CZ Grada Doboja.

Mještani u nevjerici gledaju šta se dogadja i pitaju se nije li kubik kamena ovdje vrjedniji od ljudskog života?

-Ne mogu shvatit ja tu vlast, tu državu. Ne znam, ne znam, ne može čovjek bit pametan-vajka se Hilmo Šahman. Afirmativa.ba