DOK BH VLASTI SPAVAJU OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE SE NAMEĆU KAO PREDUVJET USPJEŠNOSTI
Razloga da BiH intenzivnije krene u razvoj i ulaganje u obnovljive izvore energije je mnogo. Strateški je, onaj evropski, da se do 2050. godine prestane sa korištenjem fosilnih goriva.
Onaj nasušni je da će, na primjer, firme koje izvoze, ne budu li proizvodile odredjen procenat energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora, plaćati emrmno visoke takse što će negativno utjecati na konkurentnost. Dok privreda krupnim koracima ide u ovom pravcu, bh. vlasti su čini se, ponovo uspavane. U oktobru prošle godine počela je probna faza mjerenja emisije štetnih tvari iz proizvodnih kapaciteta u Evropi. Kompanije koje ne budu posjedovale kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, namjeravaju li izvoziti, moraće računati na velike ekološke takse što će utjecati na njihovu konkurentnost.
-Stoga, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije stvara jednu novu poziciju, omogućava veću konkurentnost proizvodnim preduzećima i, naravno, izvoz tamo gdje te kompanije rade-kazao je generalni direktor kompanije „Hifa Oil“ koja je u tranziciji iz naftne u energetsku kompanije, Venan Hadžiselimović
Obnovljivi izvori kao uvjet konkurentnosti
-Pored toga, ova vrsta investicija pruža jednu vrstu cjenovne sigurnosti ili sigurnosti od cjenovnih energetskih šokova kojoj mi svjedočimo svako malo u ovoj regiji i u svijetu-dodaje Amir Salkanović, predsjendik Uprave „ProCredit“ banke koaj je zajedno sa „Hifa Oilom“ upriličilasvojevrsnu info-sesiju „Energetska neovisnost u BiH: Vodič kroz izgradnju FNE za vlastitu upotrebu“.
Samo „ProCredit“ banka, u njemačkom vlasništvu, u posljednjih deset godina u obnovljive izvore energije u BiH je plasirala 215 miliona maraka. U realnom sektoru, dakle, novca i želje ima. Iako je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije donesen u avgustu prošle godine, podzakonski akti se sporo donose, pa su na terenu prisutni stari-novi problemi.
Svi moramo raditi zajedno
-Najveći je problem „Elektroprenosa“. Mi imamo u ovom trenutku oko 150 članica koje čekaju na priključenje. Znači, to ne možemo riješiti dok „Elektroprenos“ ne riješi zakonski i donese elaborat o primjenjivosti tih budućih priključaka. Mi smo se obraćali javnom sektoru, lokalnoj zajednici, obraćali smo se ministarstvima za okoliš i razvoj. Imamo sada i drugi problem pretvorbe zemljišta iz poljoprivrednog u gradjevinsko. Znači, čekamo na to sa nivoa Federacije, sa nivoa kantona da se donesu ti zakoni-kaže predsjendik Skupštine UG „Green Energy“ koje okuplja oko stotinu vlasnika FNE.
-Dakle, moramo svi raditi. Privatni sektor je zainteresovan. Puno zahtjeva i potreba ima. Medjutim, ono što je neophodno je da institucije vlasti ubrzaju procese stvaranja infrastruklture za tako nešto-dodaje Venan Hadžiselimović.
Iako zakonski postoje, takozvani, prosumeri, vlasnici elektrana koji viškove struje mogu plasirati na tržište, zbog navedenih i drugih razloga, još nisu u potpunosti zaživjeli. Afirmativa portal