MAGLAJ I DOBOJ: 10 GODINA OD RAZORNE POPLAVE, 11 MRTVIH, ŠTETE 337 MILIONA KM
Prije tačno deset godina BiH su, nakon višednevnih padavina, zahvatile velike poplave. Najteže su stradali gradovi u donjem toku rijeke Bosne, u prvom redu Doboj i Maglaj.
Majskih dana 2014. u Doboju i Maglaju je pričinjena materijalna šteta od 337 miliona maraka. 11 Dobojlija u poplavama je izgubilo život. Deset godina poslije život se vratio u ove gradove, a aktivnosti na prevenciji još uvijek su u toku.
U poplavi, najvećoj od 1965. godine, samo u Maglaju je pričinjena šteta od 165 miliona maraka. Poplavljeno je više od 1.500 stambenih jedinica.
-Preko 300 poslovnih subjekata, 51 kuća je totalno uništena zbog klizišta, saobraćajnice, naš Dom zdravlja, škole, biblioteka, sportska dvorana sve jretprjelo velike štete uključujući i kompaniju „Natron Hayat“-ističe Aida Bašić, predsjedavajuća OV Maglaj.
Maglaj: Četiri miliona za obaloutvrdu
Biblioteka u Maglaju je tog 14. maja posjedovala oko 40.000 naslova.
-Ispred biblioteke smo posmatrali groblje knjiga. Negdje oko 70 posto fonda je uništeno totalno. Ostalo je poslije douništila vlaga-priča nam direktorica JU Opća bibloteka u Maglaju Nina Bunjevac Salkić.
Uništena je i zavičajna zbirka, sav inventar, dokumentacija i oprema.
-Danas biblioteka već ima oko 60.000 bibliotečkih jedinica i, reći ću, zaista kvalitetnih naslova, ono što odgovara našim korisnicima, gradjanima Maglaja-kaže Bunjevac Salkić.
Oporavlja se i Maglaj. Obaloutvrda obje obale Bosne gradi se iz godine u godinu.
Bašić: Grad se oporavlja
-Dio obaloutvrde je uradjen. Evo, ovdje se upravo nalazimo gdje možete vidjeti da je lijeva strana manje uradjena, desna je više. I, negdje preko četiri miliona KM je do sada utrošeno u projekat obaloutvrde grada Maglaja-pojašnjava Aida Bašić.
Poplava je u Doboju tada odnijela 11 ljudskih života. Poplavljeno je tri hiljade stambenih jedinica i 950 privrednih subjekata. Bez posla je ostalo oko 2.500 Dobojlija. Šteta je procijenjena na 172 miliona maraka. Netom poslije poplave, zahvaljujući podršci Vlade Velike Britanije putem UNDP od 200.000 dolara izgradjeno je oko 1.500 metara betonske barijere uz Bosnu visoke jedan metar. Poslije je sa 350.000 maraka izgradjeno još 700 metara barijere uzvodno. Plan je bio da se sanira oko pet kilometara korita i priobalja Bosne u što je trebalo uložiti 24 miliona maraka. To se nije uradilo, uprkos činjenici da je Svjetska banka za ovo još prije devet godina osigurala deset miliona maraka, jer je Vlada RS ranije norveškoj firmi ovdje izdala koncesiju za gradnju minihidroelektrane.
Doboj: Poginulo 11 gradjana, štete 167 miliona KM
-Mi smo podnijeli zahtjev za proglašenje opšteg interesa od ovog Usorskog dole do Japanskog mosta. Još nemamo saglasnosti, niti je može biti. Ne možemo je imati i mi i Norvežani-kazao je u oktobru 2015. godine na gradilištu barijere tadašnji gradonačelnik Doboja Obren Petrović. Afirmativa.ba