MAGLAJ NAKON KLIZIŠTA: ZAŠTO KLIZI PRAVNA DRŽAVA ILI JESMO LI PONOVO IMALI VIŠE SREĆE NEGO PAMETI?!

Nakon obilnih snježnih padavina mnogobrojna klizišta, poput onih u Gračanici, Lapišnici kod Sarajeva i drugih ugrožavaju putne komunikacije i imovinu gradjana. Većina ih je izazvana djelovanjem prirode nakon padavina. Medjutim, velikom klizištu u Mladoševici kod Maglaja, gdje je evakuirano 18 stanovnika iz sedam kuća i presječen regionalni put, po svemu sudeći, uzrok je ljudski faktor.

Mladoševica: Deponija tik iznad kuća!

Zašto se ne poštuju postoječi zakoni? Zašto inspekcijski i organi nadzora ne djeluju preventivno i blagovremeno i zašto smo ponovo imali više sreće nego pameti?!

Stanovnici Mladoševice opet proživljavaju traume zbog, nakon 11 godina, ponovo aktiviranog klizišta. Uvjereni su da je do reaktiviranja klizišta došlo zbog nelegalne deponije inertnog otpada na trasi koridora Vc koju je, izvodjač radova,  kompanija „Čengiz“ formirala iznad sela.

Markanović: Ko je dao saglasnost?

-Ko je dao saglasnost da se ta zemlja tu izvozi? Zašto nikoga nije briga za naše kuće? Evo možete pogledati. Nama je, znači, do kuće došlo i upitno je hoće li naša kuća ostati, a tako i kuće od susjeda ovoga, ovoga, ovih dole susjeda-pita se stanovnica Mladoševice Dragana Markanović.

-Odozgo je skroz krenulo. Ovi su nasipali gore. Ljudi im dozvolili. Nasipali milione kubika. To je krenulo. Razvalilo sve-dodaje Mirko Markanović.

S obzirom da je klizište aktivirano tokom noći, pravo je čudo da nije bilo povrijedjenih.

Šabani: Vioše sreće nego pameti!

-Opet smo, imam osjećaj, imali više sreće nego pameti-konstatirao je na press konferenciji u Maglaju komandant štaba CZ ZDK Adnan Šabani.

A, pamet, struka i pravna država opet su negdje zapeli. Uprkos činjenici da je, nakon klizišta 2014. godine područje označeno „crvenom zonom“, izvodjač radova je, sklapajući nevalidne ugovore s vlasnicima zemljišta, protivno projektnoj dokumentaciji, nepsoredno iznad kuća, formirao nelegalnu deponiju inertnog otpada.

-Sve što je na toj dionici izvadjeno od zemlje je istrešeno u zoni koja je proglašena crvenom zonom. Znači zona koja se nije smjela taknuti u gradjevinskom smislu-podsjeća stanovnik Mladoševice Edin Suljević.

Suljaković: Uz građane

-Područje se od 2014. godine vodi kao „crvena zona“ i u tom periodu, od 2014. do danas ni jedna dozvola od strane općine nije izdata-pojašnjava maglajski načelnik Maid Suljaković.

-Ni jedna dozvola nije izdata od strane grada Maglaja ni od strane Kantona-dodaje Adnan Šabani.

Iz JP „Autoceste“ pismeno smo dobili potvrdu da ni oni nisu izdali dozvolu za deponovanje materijala na ovom području. Kako je moguće da nelegalnu deponiju i lagerovanje miliona tona otpada niko od nadležnih nije uočio i reagirao do katastrofe?! Nadzorni organ je, doznajemo, naložio izvodjaču radova da deponovani materijal odmah dislocira.

Odgovor na upit – 10.01.

-Ukoliko ste bili na terenu mogli ste vidjeti da su to ogromne količine zemljišta i taj proces distribucije navedenog  otpada na drugu lokaciju će zasigurno potrajati par mjeseci-kazao je Suljaković.

Ovi ljudi nemaju toliko vremena. Strahuju svaki dan. Klizište je zahvatilo oko 50 hektara zemljišta što je za dvije trećine više u odnosu na 2014. godinu. Dalje klizanje tla pokušava se zaustaviti kopanjem drenažnih kanala, uz napore da se regionalni put prema Tešnju učini koliko-toliko prohodnim.

Mladoševica: 18 gradjana evakuirano

-A, u drugoj fazi će se vidjeti odgovornost. Ukoliko se ispostavi da je to zaista odgovornost onih koji su otvorili tu deponiju, onda će se znati šta dalje da se radi-kaže direktor Uprave CZ ZDK  Džavid Aličić.

-Vjerujem da će sudski epilog ili ako budu neka kompromisna rješenja da, naknada štete će privatnim, ali i državnim objektima biti osigurana-kaže Šabani.

Nakon zatvorenog sastanka predstavnici kompanije „Čengiz“ su izbjegli novinare i pitanja da li posjeduju adekvatne dozvole i zašto inertni otpad ne odvoze na Kraljevo brdo, lokaciju na kojoj je u okviru projektne dokumentacije, upravo zbog organiziranog odlaganja otpada, posječeno 17 hektara visokokvalitetne šume. Afirmativa.ba