SASTANAK U TEŠNJU-ZAJEDNIČKI KREIRATI KADROVE POTREBNE DRVOPRERADJIVAČKOJ INDUSTRIJI
Na Inicijativu firme „InterProcess“ realni i obrazovni sektor za jednim stolom s obrazovnim vlastima ZDK
ZAJEDNIČKI KREIRATI KADROVE POTREBNE DRVOPRERADJIVAČKOJ INDUSTRIJI I PRIVREDI UOPĆE
Pojačan odlazak mladog stručnog kadra iz BiH i sve izraženiji problem nedostatka kvalificirane radne snage na tržištu rada u BiH, aktuelizirali su potrebu aktivnijeg djelovanja na planu uskladjivanja obrazovnog sistema s potrebama privrede. Ovo podrazumijeva odnose uspostavljene na novim osnovama zasnovanim na potrebi informiranja mladih, posebno onih koji biraju životni poziv, da u našoj zemlji postoje kompanije ustrojene po najvišim evropskim standardima. Ovo podrazumijeva adekvatne uvjete za rad, radno vrijeme, zaštitu na radu, zadovoljavajuća lična primanja i ostale uvjete koje imaju uposlenici u drugim evropskim zemljama.
Drvoprerada; Neopravdano zapostavljena grana
Kako prebroditi negativno poratno naslijedje kada su velike kompanije u drvnom sektoru poput „Krivaje“ iz Zavidovića ili olovske „Stupčanice“ završile u stečaju i time posredno obeshrabrile mlade da se opredjeljuju za zanimanja iz drvopreradivačkog klastera?
Na ovo i druga pitanja iz kompanije „InterProcess“ iz Tešnja pokušali su pronaći odgovore organizirajući radno-konsultativni sastanak na koji su pozvani predstavnici obrazovnih vlasti ZDK i obrazovnih institucija kao i realnog sektora iz oblasti drvoprerade.
Lihić; Promovirati novi pristup
-Da, mi smo inicirali razgovore o ovoj temi, da razmijenimo mišljenja i iskustva s osnovnom namjerom da iz ovoga proisteknu konkretni koraci s ciljem poboljšanja stanja na polju ljudskih resursa i kapaciteta za potrebe drvopreradjivačke industrije. Da vidimo šta to svi zajedno možemo učiniti da povećamo interes mladih za upisivanje ovih zanimanja? Šta mi, kao privreda možemo uraditi na tom planu, koje benefite i pogodnosti možemo ponuditi mladim kadrovima? Namjera je da im dobrim uvjetima za rad i napredovanje vratimo interes za ova zanimanja, da prepoznaju to kao mogućnost radnog angažmana koji će im omogućiti planiranje života ovdje u BiH-kazao je predstavnik kompanije „InterProcess“ Adnan Lihić.
POSRNULI DRVNI KAPACITETI BALAST NOVIM PLANOVIMA
Sudeći prema primjeru Zavidovića, posla je pred svim akterima mnogo. Ovo iz razloga što je nekadašnji drvni gigant i sinonim za drvnu industriju u BiH DI „Krivaja“ u postupku privatizacije gotovo u potpunosti nestala s privredne karte naše zemlje.
Hasić; Veća podrška privrede
-Ohrabruje da je u svemu tome uspješno privatizirana Fabrika montažnih kuća koja danas uspješno posluje. Na žalost, već desetak godina ostali segmenti drvne proizvodnje su ugašeni i to negativno utječe na opredjeljenje učenika da upisuju ova zanimanja. Mi, u okviru nastavnog procesa i dalje imamo zanimanja „Tehničar finalne obrade drveta“ i „Tehničar primarne obrade drveta“, ali evo već šest, sedam godina nemamo nikakav interes učenika da upisuju ova zanimanja. Sve ovo upravo zbog činjenice da kapaciteti drvnog sektora nisu aktivni-ističe direktor Srednje tehničke škole iz Zavidovića Alen Hasić.
Dodatan problem ovdje predstavlja i veoma mali interes poslodavaca da učenicima omoguće izvodjenje praktične nastave. Tamo gdje se praktična nastava i izvodi, uvjeti uglavnom nisu zadovoljavajući, što dodatno destimulativno utječe na buduće kadrove da biraju preradu drveta kao osnovno zanimanje.
-Ti uvjeti se nekada postojali. Oni su se ogledali u osiguravanju prijevoza, toplog obroka, opreme, zaštite na radu i odgovarajuće nadoknade. Na žalost, u jeku borbe za stručni kadar, čini se većina predstavnika privrednih subjekata, bar u Zavidovićima, još nije shvatila da je neophodno da se ostvari saradnja sa obrazovnim institucijama jer je to jedini način da se postigne obostrano koristan poslovni odnos – ističe Hasić.
Manso: Probuditi interes mladih
Slično stanje je i u Olovu, tradicionalno drvopreradjivačkom kraju. Problemi u “Stupčanici” rezultirali su da je i ovdje interes mladih za ovaj sektor gotovo potpuno nestao. Ilustracije radi, u godinama nakon rata više od 200 mladih je u više odjeljenja izučavalo različite segmente drvoprerade. Danas interes gotovo ne postoji, priča nam Mujo Manso direktor Mješovite srednje škole iz Olova.
-Medju njima je bilo pet inžinjera mašinske struke i tri nastavnika praktične nastave. Zbog stanja u „Stupčanici“ opao je interes učenika za drvopreradjivačka zanimanja tako da sada nemamo ni jednog upisanog učenika. Ovo ne znači da nije moguće promijeniti stanje, jer je riječ o kraju koji se tradicionalno bavi drvopreradom. Uvjet je da se pokrene proizvodnja na novim osnovama koje su uskladjene sa standardima i novim zahtjevima-kaže Manso.
Alić; Konekcija s privredom
U Tešnju je stanje umnogome drugačije. Potvrdili su nam to i iz Mješovite srednje škole.
-Privrednici u Tešnju su dobro osviješteni po ovom pitanju. Saradnja je, na obostrano zadovoljstvo dobra i moja je želja je da se iskustva iz Tešnja prenesu i na ostatak BiH-kazao nam je Adnan Alić, pomoćnik direktora Mješovite srednje škole u Tešnju.
OBRAZOVNE VLASTI SERVIS PRIVREDI
-Mi stojimo na raspolaganju svim poslovnim subjektima u planiranju njihovih ljudskih resursa jer smo svjesni činjenice da postoji nedostatak radne snage, ali isto tako i naše uloge da smo mi oni koji će proizvesti tu kompetentnu radnu snagu za njihove potrebe. Dakle, potpuna saradnja i sinergija svih. Mi ćemo vidjeti kapacitete škola i analizirati na koji način i u kojem smjeru se ti kapaciteti mogu poboljšavati-kazala je Bernadeta Galijašević pomoćnica ministra za predškolsko, osnovno, srednje i obrazovanje odraslih pri Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK.
Galijašević; Raditi zajedno
U „Interprocessu“ su ohrabreni sastankom i najavama konretnog djelovanja. U medjuvremenu će pokrenuti niz konkretnih aktivnosti s ciljem animiranja mladih da se opredijele za zanimanja iz oblasti drvoprerade. Ovo posebno zbog činjenice da je na području Maglaja u pripremi izgradnja velike fabrike namještaja u kojoj će, za početak, posao pronaći više od 300 radnika.
Mujkanović: Velika šansa za sve
-Nama je ovo nova informacija, ali smo ohrabreni najavom izgradnje tako velikog privrednog kapaciteta upravo na području naše općine. Mi do sada, a postojimo 70 godina, nismo imali drvopreradjivačka zanimanja u našoj ponudi. Evidentno je da će za to u budućnosti biti potrebe i mi ćemo odmah početi sa sagledavanjem mogućnosti da uvedemo ta zanimanja. To nije lak niti kratkotrajan proces, ali smo odlučni da uz podršku svih krenemo u tom pravcu-ističe Samira Mujkanović, direktorica Mješovite srednje škole iz Maglaja. Afirmativa.ba
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.