ŠTA SMO NAUČILI IZ POPLAVA IZ 2014. – KAKO SE NAJTEŽE POGOĐENE SREDINE NOSE SA SANACIJOM POSLJEDICA, IMA LI AKTIVNOSTI NA PREVENCIJI I DOPRINOS PROJEKTA „PREPS II“?!
Ukupna šteta od poplave koja je u maju 2014. godine zahvatila BiH procjenjuje se na više od dvije milijarde KM. 21 osoba je smrtno stradala, a dvije se vode kao nestale. Oko milion i po stanovnika je pretrpjelo štetu ili je privremeno evakuirano. Među najteže pogođenim sredinama su naseljena mjesta u dolini Bosne – Žepče, Zavidovići, Maglaj i Doboj gdje su, uz poplave, velike štete nanijela klizišta koja su naknadno uslijedila. Štete se, uz podršku domaćih vlasti i stranih partnera i donatora, još saniraju. Istovremeno se kreiraju i djelimično realiziraju programi prevencije od prirodnih nesreća. U ovom segmentu posebno je za navedene sredine važan USAID-ov projekt „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unaprjeđenje strategije pripravnosti (PREPS) II koji provodi CRS u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
-O prevenciji se uvijek puno govori, međutim, nakon poplava 2014. godine postalo je jasno da je potreban sveobuhvatniji pristup pitanju prevencije prirodnih nesreća koji će uključivati angažman svih – od donosioca odluka, službi spašavanja, do samih građana. To je upravo ono što mi kroz PREPS radimo već četiri godine – osim ulaganja u materijalne i ljudske resurse lokalnih zajednica, nastojimo podići svijest građana o njihovoj ulozi u prevenciji i zaštiti od prirodnih nesreća“, kazala je Džennana Memišević-Panjeta iz CRS-a koja vodi projekt PREPS.
Zavidovići: Klizišta su uništila 29 objekata
U ZAVIDOVIĆIMA SANIRAJU ŠTETU OD PREKO 26 MILIONA!
Usljed popave i klizišta u Gradu Zavidovići nastala je šteta od preko 26 miliona KM. Od toga je preko 14 miliona na stambenim objektima i zemljištu građana, preko četiri miliona KM su evidentirane štete u privredi, a oko sedam miliona na infrastrukturi. Šteta je evidentirana na preko 700 stambenih objekata od kojih je preko 600 oštećeno usljed poplave i oko 100 od klizišta. Klizišta su uzrokovala uništenje 14 stambenih objekata u 2014. godini, a naknadnim djelovanjem uništeno je još 15 stambenih objekata. Sve porodice su zbrinute izgradnjom novih objekata, dodjelom sredstava za izgradnju ili kupovinom novih stambenih objekata. Na saniranju i nadoknadi šteta, pored vlastitih sredstava, uglavnom su korištena sredstva kantonalnih i federalnih insitucija, te UNDP-a. Do sada je, iz raznih izvora, sanirano oko 20 posto nastale štete.
Šteta veća od 26 miliona
-Naknadnom analizom dešavanja neposredno prije i tokom djelovanje prirodne nesreće poplave i klizišta, između ostalog, došlo se do zaključka da saradnja sa mjesnim zajednicama, odnosno sa ljudima na terenu nije bila zadovoljavajuća. Također, neopremljenost i neobučenost članova savjeta mjesnih zajednica, kao i povjerenika civilne zaštite je predstavljala veliki problem tokom djelovanja prirodne nesreće. S tim u vezi Grad Zavidovići je, na inicijativu CRS-a, krajem 2021. godine prihvatio uključenje u projekt „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unaprjeđenje strategije pripravnosti – PREPS u Bosni i Hercegovini i Srbiji“. Prvi zadatak je bio formiranje Radne grupe koja je uključila predstavnike svih relevantnih institucija koje učestvuju u zaštiti i spašavanju, i ista je formirana sa 15 članova. Kako se projekt odnosio prvenstveno na mjesne zajednice, na području Grada Zavidovići od ukupno 21 mjesne zajednice izabrano je 12 u kojima će se realizovati projekt-kazao nam je Kenan Hadžić, Viši stručni saradnik za planove zaštite i spašavanja i poslove vatrogastva, u Službi za upravu civilne zaštite Grada Zavidovići i koordinator ispred Grada Zavidovići u projektu „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unaprjeđenje strategije pripravnosti – PREPS u Bosni i Hercegovini i Srbiji“.
Hadžić: Formirana Radna grupa
Kroz projekt je, između ostalog, ojačan sistem ranog upozorenja, organizirano nekoliko pokaznih vježbi fokusiranih na jačanje saradnje jedinica spašavanja, urađena revizija akcionih planova za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, te je dodijeljeno više malih grantova.
ŽEPČE: ŠTETA NA 84 UNIŠTENA STAMBENA OBJEKTA 5,5 MILIONA KM
Štete od poplave iz 2014. godine na području općine Žepče procjenjuju se na 27.216.000 KM. Šteta na 541 oštećenom stambenom objektu je procijenjena na 722.000 KM dok je šteta na potpuno uništenim objektima (84) iznosila 5.635.000 KM. Oštećeno je 38 privrednih subjekata na kojima je pričinjena šteta od 3.402.842 KM. Istovremeno je uništen jedan privredni subjekt vrijedan 470.000 KM. Od planiranih 26 miliona za sanaciju nastalih šteta, do danas je realizirana obnova i sanacija vrijedna 9.982.938 KM.
Oštećeno 540 objekata
Usljed prirodne nepogode iz 2014. godine na području općine Žepče aktivirano je 30 manjih i oko 200 većih klizišta u kojima je, prema nezvaničnim podacima, uništeno 60, a oštećeno oko 300 stambenih objekata.
Kada je riječ o sanaciji i obnovi štete nakon ove prirodne nesreće najznačajniji partneri u finansiranju bili su UNDP, Turska ambasada, UAE, Caritas Švicarske, Islamska zajednica u BiH, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK, Vlada Hrvatske, Vlada FBiH, Federalni fond za pomoć nastradalima, TIKA i drugi. Ukupno za obnovu i sanaciju je, tokom 2014. i 2015. godine donirano 1.693.480.44 KM.
Edukacija s akcentom na mjesne zajednice
Kada je riječ o prevenciji najznačajniji višemilionski vrijedan projekt je realiziran u suradnji s Agencijom za vodno područje rijeke Save. Riječ je o izgradnji obaloutvrda kroz urbani dio Žepča. Do sada je izgrađeno oko 2,3 km obaloutvrde, a u planu je izgradnja još 500 metara.
-Što se tiče projekta PREPS on se provodio u našoj Općini. Akcent djelovanja je bio na mjesnim zajednicama koje su bile najugroženije u poplavama iz 2014.godine. Urađene su evakuacijske mape, a realizirani su i svrsishodni projekti obuke stanovništva, čišćenja odvodnih kanala i nabavke odredjene opreme za potrebe Civilne zaštite-kazala je Brigita Lovrić, pomoćnica Općinskog načelnika u Žepču.
U MAGLAJU JE 2014. POPLAVLJENO VIŠE OD 1.500 OBJEKATA
U poplavi, najvećoj od 1965. godine, u Maglaju je pričinjena šteta od 165 miliona maraka. Poplavljeno je više od 1.500 stambenih jedinica.
-Preko 300 poslovnih subjekata, 51 kuća je totalno uništena zbog klizišta, saobraćajnice, naš Dom zdravlja, škole, biblioteka, sportska dvorana sve je pretrpjelo velike štete uključujući i kompaniju „Natron Hayat“-ističe Aida Bašić, predsjedavajuća OV Maglaj.
Biblioteka u Maglaju je tog 14. maja posjedovala oko 40.000 naslova. Oko 70 posto bibliotečkog fonda je nepovratno uništeno. Uništena je i zavičajna zbirka, sav inventar, dokumentacija i oprema.
Biblioteka Maglaj: Uništen knjižni fond
-Danas biblioteka već ima oko 60.000 bibliotečkih jedinica i, reći ću, zaista kvalitetnih naslova, ono što odgovara našim korisnicima, građanima Maglaja-kaže Nina Bunjevac Salkić, direktorica JU Opća biblioteka u Maglaju.
Maglaj: Poplave su počele u Jablanici
Oporavlja se i Maglaj. Obaloutvrda obje obale Bosne gradi se iz godine u godinu.
Maglaj: Dio obaloutvrde na desnoj obali Bosne
-Dio obaloutvrde je urađen. Evo, ovdje se upravo nalazimo gdje možete vidjeti da je lijeva strana manje urađena, desna je više. I, negdje preko četiri miliona KM je do sada utrošeno u projekt obaloutvrde grada Maglaja-pojašnjava Aida Bašić naglašavajući da se posao nastavlja.
Bašić: Četiri miliona KM za prevenciju
Dio preventivnih aktivnosti svakako je i pokazna vježba zaštite i spašavanja “14.maj 2014.-2024.”, organizirana u povodu desetogodišnjice poplave iz maja 2014. godine koja je okupila stotinjak učesnika članova Općinskog štaba Civilne zaštite, Službe za zaštitu i spašavanje, Općinskog štaba CZ Maglaj, Gorske službe spašavanja Žepče, Gorske službe spašavanja Zavidovići-sekcija Maglaj, Spasilački tim Doboj, članova Radio kluba “Maglaj“ i Mladi Crvenog križa Maglaj.
Vježba: Zajedno smo jači
Akcent vježbe je stavljen na komunikaciju, jer je, slažu se svi, ona možda bila najslabija karika u pravovremenomi sinhroniziranom djelovanju tokom polave 2014. godine. Vježba je pokazala i efikasnu međuopćinsku i međuentitetsku saradnju, Žepča, Doboja i Maglaja.
Efikasna međuopćinska i međuentitetska saradnja
DOBOJ 2014.: ŠTETE OD 172 MILIONA, 2.500 DOBOJLIJA OSTALO BEZ POSLA!
Poplava je u Doboju tih majskih dana 2014. godine odnijela 11 ljudskih života. Poplavljeno je tri hiljade stambenih jedinica i 950 privrednih subjekata. Bez posla je ostalo oko 2.500 Dobojlija.
Doboj: Šteta od 172 miliona KM
Šteta je procijenjena na 172 miliona maraka. Netom poslije poplave, zahvaljujući podršci Vlade Velike Britanije putem UNDP-a od 200.000 dolara izgrađeno je oko 1.500 metara betonske barijere uz Bosnu visoke jedan metar. Poslije je sa 350.000 maraka izgrađeno još 700 metara barijere uzvodno. Plan je bio da se sanira oko pet kilometara korita i priobalja Bosne u što je trebalo uložiti 24 miliona maraka. To se nije uradilo, uprkos činjenici da je Svjetska banka za ovo još prije devet godina osigurala deset miliona maraka, jer je Vlada RS ranije norveškoj firmi ovdje izdala koncesiju za gradnju minihidroelektrane.
Izgradnja betonske barijere pored Bosne
-Mi smo podnijeli zahtjev za proglašenje opšteg interesa od ovog “Usorskog” dole do “Japanskog mosta”. Još nemamo saglasnosti, niti je može biti. Ne možemo je imati i mi i Norvežani-kazao je u oktobru 2015. godine na gradilištu barijere tadašnji gradonačelnik Doboja Obren Petrović.
Tokom ove godine realiziran je i projekt uređenja više kilometara potoka „Liješanj“, ali podatke o vrijednosti projekta i strukturi finansiranja nismo uspjeli dobiti.
Uređenje potoka “Liješanj”
Među 16 općina i gradova u BiH i Srbiji, uokviru projekta „Preps II“ je i Grad Doboj gdje su u implementaciju projekta, koji se realizira na području 15 mjesnih zajednica, uključeni Gradska uprava i Odjeljenja za Civilnu zaštiitu.
„Svi rizici i prirodne elementarne nepogode su mapirani na kartama MZ na osnovu čega su izrađeni akcionu planovi za svaku MZ. Na osnovu mapa i rizika koji prijete MZ usaglašavana su i određena materijalno-tehnička sredstva kao i HTZ oprema (motorne pile, trimeri za košenje, naprtnjače za vodu, čizme i sl.) koja bi trebalo da im pomognu u preventivnom djelovanju, odnosno da bi se minimizirale posljedice od prirodnih katastrofa na koje može da se djeluje“, saopćili su iz Odjeljena za Civilnu zaštitu Grada Doboja.
Projekti prevencije su važni
Ponovljene poplave 1965. i 2014. godine su pokazale da prevencije i podizanja svijesti o prirodnim nesrećama i unaprjeđenja zajedničkog djelovanja svih faktora, nikada nije previše. Stoga je, upravo u ovom segmentu, ogroman doprinos USAID-ovog projekta „Preps II“ koji je, uz informiranje i podizanje opće svijesti, evidentno proizveo i detektovanje krucijalnih nedostataka i, s tim u vezi, potencirao kreiranje i realiziranje konkretnih zadataka i radnji poput razvoja komunikacija, razmjene informacija, pravovremenog, ali i zajedničkog djelovanja svih faktora bez obzira na općinske, entitetske, državne i druge administrativno-pravne podijeljenosti. Kroz realizaciju ovog projekta, uz edukaciju, učenje i zajedničko djelovanje nesumnjivo je da će on, i kada bude okončan, proizoditi novu svijest o načinu, intenzitetu i usmjerenosti djelovanja svih u slučaju prorodnih katastrofa. Afirmativa portal
Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.