ŠTA STOJI U SCHMIDTOVOM IZVJEŠTAJU UN-U O STANJU U BIH

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dostavio je izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini.

Kako se navodi u jednom dijelu izvještaja, Schmidt ističe da je institucionalna funkcionalnost BiH održana, usprkos izazovima.

Navodi da su zabilježeni skromni rezultati državne vlasti kada je u pitanju donođenje zakona, uključujući zakonodavstvo potrebno u okviru procesa pristupanja EU, kao što su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbora.

“Nastavljeni su incident usmjereni protiv povratnika. Postojao je stalan protok izvještaja o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom. Daljnje odgađanje nastojanja da se izborna korupcija, prijevara i nepravilnosti svedu na najmanju moguću mjeru učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u oktobru 2024., sa ozbiljnim posljedicama za demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU. Imajući to u vidu, 26. marta 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, navedeno je u izvještaju Schmdita.

Dodaje da će se odljev ljudi ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih nivoa.

“Broj onih koji su napustili BiH u periodu od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti. Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u martu 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Evropske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. marta 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore sa BiH, pozivajući Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužioca, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj nivou čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužioca ovisno o njihovom entitetskom porijeklu”, navedeno je u izvještaju.

Nastavljen je, naglašava Schmidt, pritisak bez presedana na pravosudne institucije. Upravo u kontekstu procesa koji se protiv njega vodi, predsjednik RS-a optužio je Sud BiH i Tužilaštvo BiH za služenje političkim interesima na račun stranaca i zaprijetio njihovim nepriznavanjem u RS-u u slučaju da bude osuđen. Čak je njihove djelatnike označio kao neprijatelje srpskog naroda.

“Nedavno je SNSD predložio zakone o ukidanju Suda BiH i Tužilaštva BiH. Zastupnički dom BiH odbio je oba prijedloga 20. novembra 2023. godine. Uvredljiva retorika dovodi u pitanje javnu raspravu o institucijama. Utjecati na osoblje i vršiti pritisak na njih i njihovo odlučivanje je antidaytonsko ponašanje, a i pravno je nedopustivo”, dodao je Schmidt.

U dokumentu piše da je ‘Ustavni sud BiH posebna meta vladajuće koalicije u RS-u’. Postupci protiv Suda podrazumijevaju negiranje legitimiteta Suda i nepoštivanje njegovih konačnih i obvezujućih odluka na području RS-a, uporne pozive na smjenu međunarodnih sudaca iz Suda, te uporno neispunjavanje ustavne obveze imenovati dva suca iz RS-a, čime se ometa normalno funkcioniranje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.

“Dana 18. marta 2024. godine većina izaslanika u PS BiH izglasala je stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji je predložio izaslanik SDS-a, nakon čega je većina bošnjačkih izaslanika napustila sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Prijedlog, između ostalog, ima za cilj uklanjanje međunarodnih sudaca iz Suda i uvođenje etničkog i entitetskog glasovanja u njegovo odlučivanje. Kao takav, nespojiv je sa Ustavom BiH, evropskim standardima i načelima nezavisnosti, nepristranosti i integriteta pravosuđa. Isto se odnosi i na Nacrt zakona o prestanku mandata stranih sudaca i izboru domaćih sudaca u Ustavnom sudu BiH, koji je SNSD uputio Zastupničkom domu BiH krajem marta 2024. godine. Visoki predstavnik je vrlo jasno javno stavio do znanja da , u okviru svojih nadležnosti, smatra neprihvatljivim pritisak na međunarodne suce da odu, kao i bilo kakvu zakonsku regulativu koja bi im ograničila mandat”, navodi se.

Visoki predstavnik nije integrisao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sistemu.

“Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u grupi predmeta Sejdić-Finci pred Evropskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju”, ističe se, između ostalog, u izvještaju Schmidta.

 

(Vijesti.ba)