TEŠANJSKI PČELARI DOBILI HILJADU SADNICA KESTENA ZA UNAPREĐENJE KVALITETA MEDA
Predsjednik Udruženja pčelara “Pčela” iz Tešnja Mahmo Husibegović preuzeo je uime udruženja na čijem je čelu hiljadu sadnica pitomog kestena (Castanea sativa) od predstavnika Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Projekt “Razvoja pčelarstva na području Kantona”, koji financira Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), ima za podprojekt sadnju medonosnih biljaka u svrhu razvoja pčelarstva.
Dok se ranijih godina sadnice distribuiraju svim općinama i udruženjima pčelara, novim pristupom se odlučilo u jednoj godini da cjelokupna nabavljena količina bude usmjerena na jedno područje, te je zbog interesa i osiguranog “plasmana”, odnosno sadnje i korištenja, odlučeno da se ovaj put to bude Tešanj.
– Sa tom donacijom “zaokružena” je brojka od 7.000 sadnica pitomog kestena u tri godine, veoma zahvalne drvenaste biljke, koja je istovremeno i poljska i nektarna “paša” za pčele, ističe Kasim Velić, voditelj zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Cilj projekta je obogaćivanje prostora ZDK medonosnim biljem, čime se smanjuje potreba da se obavlja “ispaša” pčela, odnosno njihovo voženje van područja Kantona u druge dijelove BiH, a vrijeme dovelo i do boljih prinosa meda.
– To jeste dugotrajan i mukotrpan proces, ali očekujemo podršku i samih pčelara i lokalnih zajednica u ZDK – istakao je Velić.
Dodao je da usprkos problemima sa sušnim sezonama očekuje da se značajna većina sadnica primi, te da je i ove godine kvaliteta sadnice izvrstan, što jamči visok postotak primanja i rasta, u čemu naravno ključnu ulogu imaju sami pčelari, pravilnom sadnjom i održavanjem sadnice u prvoj dvije, tri godine.
Mahmo Husibegović je godinama na čelu tešanjskog udruženja pčelara “Pčela” koje okuplja oko 120 pčelara, od kojih je sedamdesetak redovno i aktivno u svim projektima ovog udruženja.
– Neophodno je da mi mijenjamo strukturu svog medonosnog bilja, jer se pokazalo da neke biljke jednostavno nisu dovoljno mede – kazao je Husibegović, dodajući da je posebno radostan zbog ove donacije jer su karakteristike kestenovog meda među najboljima u ovoj oblasti.
Husibegović navodi da će dobivena količina značajno utjecati na kvalitetu dobivenog meda u narednim godinama na tom području.
U laboratorijima INZ-a tešanjski pčelari su uradili analizu 50 uzoraka medova svojih proizvođača sa tržišta, sa štandova, što će biti odlična osnova za daljnje unapređenje.
– Pripremamo edukaciju na temelju tih raznovrsnih nalaza, jer ima medova koji su fantastični, ali i onih koji su zabrinjavajući. Radujem se da smo našli i “loših medova” jer je to pokazatelj da smo na pravom putu – dodao je.
Dobavljač sadnica Damir Zejnilović (Net green Lukavac) zahvalio se INZ-u i pčelarima u ZDK-u i FBIH na ukazanom povjerenstvu, te istakao značaj ovog i sličnih projekata.
– Zaista je prijeko potrebno u vremenu kad je slaba kontrola zagađivanja, uništavanja i sječe da bude više ovakvih programa, aiu program šumarstva treba uključiti ovakve programe sadnje medonosnih kultura u rubnim područjima pogodnim za pčelare – istaknuo je Zejnilović.
Sadnice su sa područja država EU (Zapadne Europe), od provjerenih stručnih kompanija i dobavljača, a pčelarima osim pitomog, na raspolaganju za “ispašu” pčela na raspolaganju i krupni kesten, lipa, bagrem, lavanda…, saopćeno je iz INZ-a. a.
federalna.ba/Fena