Uvećati minimalnu platu, ali umanjiti doprinose, ukinuti neradnu nedjelju
Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona te Privredna i Obrtnička zajednica i udruženja poslodavaca i privrednika sa područja ZDK-a razgovarali su o temi Realnost i implikacije za poslodavce i radnike odluke o minimalnoj plati od 1.000 maraka i utjecaju na poslovanje i proglašenja neradne nedjelje. Pozivaju Vladu Federacije da izmijene odluku o minimalnoj plati. Njihov stav je da primanja radnika treba uvećati, ali ne na način da se uvećavaju i doprinose već, naprotiv, da se umanje. Traže i ukidanje neradne nedjelje.
Zbog odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći od 1.000 maraka privrednici iz Zeničko-dobojskog kantona su, kako kažu, zabrinuti. Upozoravaju da će zbog ove odluke biti posebno pogođeni niskoakumulativni sektori.
“U Tešnju se govori o 700-800 radnih mjesta koja su direktno ugrožena. Kad to na nivou Federacije pokušamo preračunati, to su sigurno desetine hiljada radnih mjesta koja su pogođena ovom uredbom”, navodi Nedžad Polić, predstavnik Udruženja privrednika Jelah Tešanj.
Pored privrednika, stab je i obrtnika da je Vlada FBiH trebala primanja radnika povećati na drugi način.
“Vlada ne može pričati o najnižoj plati, može pričati o najnižoj satnici. Ne može plaćati ista i za 176 sati i za 200 sati. Satnica je temelj i nju Vlada može odrediti kao najnižu”, ističe Sejid Brka, predsjednik Obrtničke komore ZDK-a.
Ni najavljene subvencije za obrte Vlade Federacije za privrednike u ovom kantonu nisu adekvatno rješenje.
“Nama nisu potrebne subvencije. Nama su potrebni uvjeti rada, u kojima možemo raditi, zarađivati i svoje radnike isplaćivati onako kako oni to zaslužuju. Dakle, bilo kakve subvencije, bilo kakve pomoći radnicima – za nas su neprihvatljive”, poručuje Senaida Turkić, predsjednica Udruženja poslodavaca Zenica.
Privrednici su pozvali Vladu Federacije da izmijeni odluku o minimalnoj plaći na način da oporezivi dio minimalne plaće ostane na razini kakav je bio u 2024. godini, a da iznos preko toga bude neoporeziv i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plaće. u Federaciji.
“I uz napomenu da taj oporezivi dio bude osnovica za daljnje obračune kada su u pitanju kolektivni ugovori jer će to također imati lančanu reakciju na ploču u javnom sektoru, o čemu se i ne govori u kontekstu ove odluke”, dodao je Polić.
Predsjednica Privredne komore ZDK-a Diana Babić napominje kako su privrednici ZDK-a, generalno, za povećanje minimalne plate radnicima, ali uz obavezno donošenje seta reformskih mjera, kako bi se rasteretio privredni sektor: “Dakle, neophodno je da se stvaraju pretpostavke na temelju kojih bismo mogli isplaćivati veće plaće radnicima”.
Ukoliko Vlada ne odgovori na njihov zahtjev, od Parlamenta Federacije traže donošenje odgovarajućeg akta koji će van staviti snage Odluke o minimalnoj plati. Također, traženje i ukidanje Zakona o neradnoj nedjelji na području Federacije.
“Poziv je jasan da se ova odluka stavi van snage, da se uključi struka u donošenje novih odluka i jasna je poruka da se samo na jednom teritoriju BiH ne može ograničiti rad neradnom nedjeljom”, navodi ministar privrede ZDK-a Samir Šibonjić (NES) .
Poslodavci, privrednici, pa čak i dio kantonalne vlasti imaju jasan stav i poručuju da se neće odustati dok ove odluke, za koje smatraju da imaju negativne efekte, ne budu ukinute. Sa druge strane, očito je, federalna vlast, radnici i sindikati na suprotnoj su strani.
federalna.ba