UZ DAN DŽAMIJA: DOBOJSKA  „SELIMIJA“ IZ 1520. KAO FENIKS SE UZDIŽE SVE LJEPŠA I PROKOSNIJA

Džamije su oduvijek na ovim balkanskim prostorima dijelile sudbinu svojih vjernika. Posebno je to vidljivo na starim džamijama medju koje svakako spada i Selimija, Gornja ili Čaršijska džamija u Doboju sagradjena, kao zadužbina sultana Selima I daleke 1520. godine što je čini najstarijom u ovom dijelu naše zemlje. Bezbroj puta skrnavljena, rušena,  paljena, uvijek je iznova, poput ptice Feniks, zajedno sa svojim vjernicima,  ustajala još ljepša i prkosnija.

Džamija „Selimija“ sagradjena tik uz dobojsku Gradinu, spada u red osam najstarijih džamija u našoj zemlji.

Halilović: Zadužbina sultana Selima I iz 1520.

-Ona je sagradjena po nalogu sultana Selima I i spada u red starih atik, carskih džamija. Datum njene izgradnje se uzima posljednja godina njegove vladavine, a to je 1520. godina-priča nam Glavni imam Medžlisa IZ Doboj Ibrahim ef. Halilović.

Od tada bezbroj puta, uvijek rukom neprijatelja u rušena, a ljubavlju  vjernika ponovo podizana.

-Prema historijskim izvorima ona je srušena do temelja 1697. godine u oktobru mjesecu kada je Eugen Savojski sa svojim trupama prošao dolinom Bosne od Broda do Sarajeva-nastavlja Halilović.

1718. godine, upadom austrougarsakih trupa, džamija je ponovo porušena, da bi 1906. opet zasijala obnovljena. Samo godinu poslije Doboj je zahvatio veliki požar.

-U tom požaru je izgorjelo preko 50 kuća i zanatskih radnji i tada je znatno oštećena i džamija „Selimija“- kaže ef. Halilović.

Uz stare džamije poput „Selimije“ oduvijek se vežu i brojne legende o neznanom mezaru koji „nije omrknuo, ali je osvanuo“. U njemu je sahranjen gazija koji je tu došao s dalekog ratišta noseći svoju glavu ispod ruke. U stvari, u ovom mezaru je, po svemu sudeći, sahranjen posljednji kapetan dobojske tvrdjave.

Gornja džamija Doboj: Burna prošlost

„To je Sinan kapetan koji je bio dobar ahbab, dobar prijatelj sa Husein kapetanom Gradaščevićem i on je, zajedno sa snjim učestvovao u onoj bosanskoj buni. Zajedno su poslije otišli u Slavoniju,  u Osijek odakle je Gradaščević otišao za Tursku, a Sinan kapetan se 1832. vratio u Doboju gdje se povukao i posvetio vjeri. Narod ga je voli i prozvao od milja Sinan Dede-priča nam Halilović.

I danas, ljudi svih vjera, dolaze na neznani mezar uče dove i pale svijeće moleći jedinog Boga da im pokaže i osvijetli pravi put. No, vratimo se džamiji. Rukama i ljubavlju vjernika obnavljana je 1934. i 1987. da bi 1992. bila potpuno porušena, a njeni ostaci odvezeni na nepoznatu lokaciju i do danas nisu poronadjeni. Rušiteljima nije bilo dovoljno ni to pa su 1994. godine potpuno iskopali njene temelje kako bi dokazali da je sagradjena na temeljima pravoslavne crkve.

Neznani mezar: Dolaze ljudi svih vjera

-U razgovoru s ljudima koji su bili direktno uključeni u arheološka iskopavanja i koji su vidjeli šta se tu pronašlo, došlo se do zaključka da nikakve crkve na njenim temeljima nije bilo-kaže Halilović.

1994. godine iskopani i temelji

2002. godine ponovo je počela ponovna gradnja „Selimije“. Dvije godine poslije je završena.

Doboj 2002: najstariji vjernik položio kamen-temeljac

-I što je zanimljivo, oni su svojim sredstvima, dok još nisu obnovili ni svoje kuće i svoje stanove, obnavljali su prvo džamije. Džamija im je, ipak, pružala neku sigurnost. Ona je taj svjetionik, taj putokaz rekao bih koji je ljude vodio pravim putem u dunjalučkom životu-kaže Ibrahim efendija.

2002: Početak izgradnje

U dobojskom kraju tokom agresije porušeno je 45 vjerskih objekata od čega 19 džamija.

2003. “Selimija” ponovo niče

-Obnovljena je sva ta infrastruktura. Šta više, mogli bismo kazati da je ona, na nekakav način i ojačana gradnjom novih objekata kojih nije bilo do 92. godine-kaže naš sagovornik.

-Možda će najbolju poruku poslati sama „Selimija“ džamija, Čaršijska džamija s obzirom da je ona, poput njenih džematlija ovdje,  kroz historiju svašta nešto proživljavala. Do temelja bila rušena, i njene temelje iskopavali, ali bi se ona uvijek Božijom voljom i odredjenjem, a zatim i voljom njenih džematlija, uvijek nanovo podizala na istom mjestu i rekao bih bila još čvršća i još i ljepša možda, poput Feniksa koji se podiže iz pepela o dokazuje da će, uprkos dušmanima ovaj narod, uz Allahovu pomoć,  živjeti sa svojom vjerom, kulturom i tradicijom-zaključuje Ibrahim ef. Halilović, Glavni imam Medžlisa iZ Doboj. Afirmativa.ba