ZAŠTO JE U BiH SVE MANJE SLOBODNIH ZONA?

Uprkos činjenici da se broj slobodnih poslovnih zona u svijetu sa 800 početkom stoljeća danas popeo na 5.500, u našoj zemlji njihov broj je sve manji. 1997. godine, bilo ih je 11, a danas samo četiri.

S obzirom da se kroz bescarinski i besporezni promet roba i usluga generira priliv stranih investicija, rast izvoza i transfer tehnologija, neke lokalne zajednice ponovo  iniciraju njihovo osnivanje. Osnivanje slobodne zone  smatra se ekonomski opravdanim ukoliko vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi 50 posto. U tom slučaju kompanije koje posluju unutar zone su oslobodjene plaćanja poreza i carina, a ostvaruju pravo i na dodatne benefite na uvoz repormaterijala.

Sve manje slobodnih zona

-Uvoz i  izvoz roba i usluga je bez plaćanja carina , uvoz i  izvoz roba i usluga je bez plaćanja PDV-a.  Vi na jednom mjestu sakupljate sve pogodnosti koje država može da da plus carinske pogodnosti i plus poreske-kaže Dragan Kostić, predsjednik PK Pirot u Srbiji.

Tu su i olakšice skladištenja i provoza robe, carinjenja što umnogome ubrzava i pojednostavljuje procedure u poslovanju.

-Kada bi nam papirologiju olakšalo samo, sigurno je da bi nam samo to bila velika olakšica-kaže privrednik iz Doboj Juga  Faruk Salkić.

U BiH je 1997. godien bilo aktivno 11 slobodnih zona. Danas samo četiri. 2016. godine u njima je egzistiralo 105 kompanija sa 2.200 uposlenih.  Primjera radi u Srbiji je aktivno 15 zona u kojima privredjuje 250 multinacionalnih kompanija sa više od 45.000 uposlenih.

Kostić: BiH ima dobre zakone

-Uvijek mogu da se poprave zakoni, medjutim u BiH postoji Zakon i on može da se koristi-kaže Kostić.

Sve manjem broju slobodnih zona u BiH doprinose i složena procedura izdavanja dozvola i saglasnosti od lokalnog do državnog nivoa. Stoga su iskustva drugih lokalnih zajednica važna.

-Iskustva lokalnih zajednica na regionalnom nivou su nam posebno interesantna jer u priči o razvoju poslovnih zona i poslovnom ambijentu nemoguće se zatvarati u neke uske, kantonalne, federalne, entitetske ili bh okvire-kaže tešanjski načelnik  Suad Huskić.

Tukić: Ohrabriti i podržati poduzetnike

-Insistiraćemo da se radi na slobodnim zonama jer bi to omogućilo našim privrednicima ovdje, na ovoj regiji, Doboj Jug, Tešanj, Usora, pa i Maglaj da naši privrednici završavaju brže papirologiju i brže izvoze svoje proizvode na tržište EU i ostalih zemalja-ističe načelnik Općine Doboj Jug  Mirnes Tukić.

Privrednici iskazuju interes, na državi je da pojednostavi procedure i olakša cjelokupan proces kako bi barem ove četiri preostale slobodne zone nastavile egzistirati. Afirmativa.ba