ZAVRŠENA MISA ZA PAPU FRANJU, KRENULA POGREBNA POVORKA
U Rimu je završena pogrebna misa papi Franji, poglavaru Rimokatoličke crkve, koju je predvodio kardinal Giovanni Battista Re.
Kardinal Re uputio završnu molitvu za papu Franju
Nakon podjele pričesti, proces koji je trajao oko deset minuta, uslijedio je period refleksije prije završnog dijela mise – preporuke duše pape nebu. – Preporučimo Božijem milosrđu dušu pape Franje, biskupa Katoličke crkve, koji je svoju braću i sestre učvrstio u vje…
“Papa Franjo je bio papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga”, rekao je prije nego je pogrebna povorka sa papinim kovčegom krenula ka Bazilici sv. Marije Velike u Rimu u kojoj će papa biti sahranjen.
“Bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve”, rekao je Battista Re, navodeći da je papa Franjo bio “vrlo spontan, s neformalnim načinom ophođenja sa svima”, čak i onima daleko od Crkve.
“Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”, poručio je.
Italijanski kardinal je na tragu pape Franje, koji je pozivao na “gradnju mostova, a ne zidova”, poslao poruku o važnosti mira.
“Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je, naglasivši da se papa Franjo davao do kraja.
“Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života”, rekao je Re.
Papina sahrana počela je u subotu, u 10 sati po lokalnom vremenu. Više od 250.000 vjernika okupilo se na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Sigurnosne mjere su pojačane širom Rima dok se masa okuplja kako bi odala posljednju počast. Vatikan je rasporedio opsežnu logističku podršku, a postavljeni su veliki ekrani za one koji ne mogu ući na trg.
Očekuje se da će konklava, skup kardinala na kojem se bira novi papa, biti održana između 6. i 10. maja, iako može početi i ranije ako svi kardinali stignu u Rim.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, bio je sin italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.
Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istovremeno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.
Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, 21. aprila, u 89. godini.
federalna.ba/AA