MLADI KLICALI RATNOM ZLOČINCU U DOBOJU-KAKO ZAUSTAVITI TOKSIČNI NARATIV U JAVNOM PROSTORU
MLADI KLICALI RATNOM ZLOČINCU U DOBOJU-KAKO ZAUSTAVITI TOKSIČNI NARATIV U JAVNOM PROSTORU
Kako u bh. javnom prostoru, ako ne ukloniti, a ono barem umanjiti takozvani toksični narativ. Riječ je o netrpeljivosti izraženoj u verbalnom, a počesto i fizičkom nasilju protiv pojedinca ili grupe zbog njegove nacionalne, vjerske, političke ili seksualne opredijeljenosti. Koliko aktivnosti Medjukulturnog vijeća, koje okuplja temeljne organizacije kulture u BiH, može pomoći u kreiranju boljih društvenih odnosa, posebno medju mladima. Vrijeme je priznati da je toksični narativ danas izraženiji medju mladima nego kod starije populacije. U ovom slučaju mladići su u Doboju, prije nekoliko dana pokazali netrpeljivost prema svakome ko ne pripada njihovom svjetonazoru, vjerskom i nacionalnom krugu.
I to, na žalost nije rijetkost u našim sredinama. To što su nacionalisti glasniji i agresivniji nikako ne znači da drugi vidovi javne diskriminacije nisu podjednako prisutni i opasni. Dio odgovora pokušali smo pronaći u razgovoru sa relevantnim stručnjacima i aktivistima Medjukulturnog vijeća u BiH. Nešto se mora učiniti, saglasni su svi.
Bilo koje grupe koje su ugrožene, a koje mi, kao društvo i kao ljudi možemo da pokušamo da pomognemo i da se uhvatimo ukoštac sa tim narativima-mišljenja je Vladimir Andrle, predsjednik JKPHD „La Benevolencija“.
-Ako pogledamo diskurs i narative kojima su odslikavani jevreji i poruke koje su dobijali da oni mogu biti politički u cjelosti emancipiranI samo ako se odreknu svoje religijske tradicije, taj isti se narativ primjenjuje danas na muslimane. Dakle, dobar musliman je onaj koji nije musliman-pojašnjava profesorica rodnih znanosti iz Sarajeva Zilka Spahić Šiljak.
Uz negativno naslijedje, situaciju otežava i sve veći broj radikalnih, desničarskih i populističkih pokreta u Evropi i susjedstvu.
-Nisu problem BiH, a mi smo ih napravili problemom. Evo ja se nadam da će ova četiri društva pokušati svim svojim snagama rješavati probleme da ukažemo svima kako možemo živjeti bolje na ovim prostorima i na koji način možemo bolje razvijati svoju budućnost-ističe predsjednik HKD „Napredak“ doc.dr. Nikola Čiča.
Ohrabruje aktivnost Medjukulturnog vijeća u našoj zemlji da kroz seriju radionica omogući neposredan razgovor različitih grupa mladih.
-Mladi su imali priliku medjusobno razgovarati, razmjenjivati mišljenja i u neposrednom susretu praktično ući u osporavanje onih toksičnih narativa koji jesu svojevrstan teret cjelokupnom bh. društvu-naglašava prof dr Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“.
-Upravo zbog toga osnivamo naš podmladak ili mlade Medjukuturnog vijeća koji bi trebali da, sa svojim narativima i sa svojim idejama, naprave novu energiju i poguraju nas naprijed-nada se Dejan Garić, predsjendik SPKD „Prosjveta“ iz Sarajeva.
Put do spoznaje da kreiranje boljeg mjesta za življenje ne vodi preko diskriminacije drugog i drugačijeg je dug i težak, ali ne i nemoguć, vjeruju u Medjukulturnom vijeću BiH. Afirmativa.ba