OBRAZOVNI SISTEM, TRŽIŠTE RADA – ODLAZAK, POMODARSTVO ILI JEDINI IZLAZ!?
Kada će obrazovni sistem biti uskladjen s potrebama privrede? Zašto obrazovani kadrovi, posebno iz deficitarnih sektora poput medicine ili IT sektora radni angažman po završenom obrazovanju traže van BiH? Ovo su neka od pitanja koja muče ponajviše mlade, ali i poslodavce koji medju hiljadama nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ne mogu doći do profila zanimanja koji je upotrebljiv na tržištu rada. Stvari se, čini se, kreću naprijed. Na žalost, još uvijek prilično sporo.
Kako bilo, veća opasnost od neuskladjenosti obrazovnog sistema sa zahtjevima privrede, nesigurne političke situacije i niskog ekonomskog rasta, upozoravaju stručnjaci, jeste da odlazak mladih postane rutina, obaveza i uobičajen put nakon završenog školovanja. Šta tjera mlade iz BiH?
-Pa, vjerovatno sve od tog navedenog. Vjerovatno da se neke stvari promijene. Nisam ni ja sasvim tačno sigurna. Ali, uglavnom, poboljšati neke stvari i mislim da će samim tim mladi ostajati više ovdje-mišljenja je učenica srednje škole iz Usore Iris Martinović.
-Postalo je pomalo i pomodarstvo da zdravstveni profesionalci, na žalost, odlaze iz našeg zdravstvenog sistema i s tim će u budućnosti BiH, koja postaje zemlja staraca, imati ogroman problem sa pružanjem formalnih usluga iz područja zdravstvene zaštite i mislim da ćemo se teško nositi s tim u budućnosti-pojašnjava viši asistent na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zenici Kenan Galijašević.
MLADI ŽELE OSTATI, PITAJ USE KAKO!?
Ohrabruje saznanje da većina mladih, unatoč poteškoćama, želi ostati i dati doprinos u izgradnji boljeg društva.
-Ono čime se ja vodim da ostanem u ovoj državi je neka nada da se može promijeniti stanje ukoliko svi ostanemo tu i poboljšamo ovu državu. Svaki naš odlazak je štetan za našu zemlju i zato smo dužni djelovati I biti tu-kaže učenica Ekonosmke škole iz Tešnja Lejla Plančić.
Da bi se ovaj nepovoljan i za društvo veoma opasan trend zaustavio potrebna je sinergija obrazovnog sektora, poslovne zajednice i donosioca odluka. Neodrživo stanje, kažu u privredi, predugo traje.
-Mi, koji se svakodnevno susrećemo s prilivom radne snage vidimo da ta radna snaga nije spremna za tržište rada. Nije adekvatno obrazovana, nije usmjerena. Nastavni planovi i programi su zastarjeli. Jako se malo poklanja pažnje praktičnom radu u obrazovnim ustanovama. Sve se svodi na puku teoriju. Ne prate se nove tehnologije-upozorava privrednik iz Tešnja Kenan Korajlić.
U cijeloj priči veoma je važan izbor zanimanja, ali i visokoškolske ustanove na kojoj će se steći odredjeno zvanje.
-Nije dovoljno reći: “Ja sam završio fakultet.” Koji fakultet? Da li je to atraktivan fakultet koji omogućava upošljavanje, koji rješava egzistencijalna pitanja i pomaže poslovnoj zajednici, pomaže društvenoj zajednici?-pita se privrednik iz Tešnja Izudin Ahmetlić.
Nekim zanimanjima, poput IT sektora, globalizacija je tržište rada učinila dostupnim bilo gdje.
GLOBALNO TRŽIŠTE KAO POSLOVNA PRILIKA
-Posebno za struke kao što je IT. Mi imamo mogućnost da radimo bilo gdje na našim prostorima tako da to ne predstavlja nikakvo ograničenje što smo ovdje u BiH-kaže nam apsolventica na tuzlanskoj IT akademiji Šejla Džafić iz Lukavca.
Trom birokratski aparat potentne visokoškolske ustanove ne čekaju. Kažu, rade sami koliko mogu.
-Radimo što možemo i što je potrebno da ispunimo zahtjeve tržišta rada. Dosta uključujemo ljude iz privrede. Uključujemo i naše svršene inžinjere. Dobijamo povratne informacije od njih šta to treba našem tržištu. Osluškujemo takodje, preko medjunarodnih projekata, koji su trenutno trendovi u Evropi-ističe Miroslav Kostadinović, prodekan za nastavu na Saobraćajnom faklutetu Istočno Sarajevo, odjeljenje u Doboju.
Obrazovanje je u FBiH ustavna obaveza i pravo kantona. Ovo možda može biti i odredjena prednost.
-Upravo zbog toga smo donijeli novi Zakon o srednjoj školi koji nam dozvoljava da čak 30 posto njegovog sadržaja, odnosno nastavnog programa se može izmijeniti u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada-kaže pomoćnica ministra za obrazovanje, nauku, kulturu I sport u Vladi ZDK Bernadeta Galijašević.
Rekli bismo, iako sporo, ipak se kreće. Afirmativa.ba