BOSANSKA ĆETENIJA USKORO I NA LISTI UNESCO-a?!
BOSANSKA ĆETENIJA USKORO I NA LISTI UNESCO-a?!
Ćetenija, tradicionalni slatkiš od šećera, koji se spravlja isključivo pri niskoj temperaturi, u prošlosti je bio prilika za druženje i susrete u dugim i hladnim bosanskim noćima. Ovaj dio bogate bh. tradicije bio je pred izumiranjem, kada se grupa entuzijasta ćeteniju odvažila sačuvati od zaborava. Takmičarska nota sve je dodatno omasovila pa se uveliko razmišlja da se ćetenija i sve oko nje zaštiti kao nematerijalno naslijedje BiH i kao takvo nadje i na jedinstvenoj listi UNESCO-a.
U spravljanju ćetenije, tradicionalnog slatkiša, koji se priprema isključivo zimi pri niskoj temepraturi, presudni su iskustvo i umješnost kuhara.
-Prvo se prokuha šećer i voda i limun. I onda to ide na hladjenje i idemo na pripremu ćetenije-kaže Lejla Jašarević koju srećemo u Tarevcima kod Modriče februara prošle godine kao članice ekipe GKUD iz Lukavca.
Cilj je karamel od ukuhanog šećera, uz pomoć brašna, pretvoriti u tanke niti poput vlasi kose.
-Da bude šećer lijepo i kvalitetno upečen, da ima lijepu boju i da se s njim može dobro raditi-pojašnjava kuharica ćetenije Azra Mulahusejnović iz UŽ „Behar“ iz Škaohovice kod Gračanice.
Udruženje „4 T“ iz Tarevaca kod Modriče već dvije decenije uporno njeguje tradiciju spravljanja ćetenije. Došlo je vrijeme, kažu, da se ona, kao nematerijalno naslijedje BiH, zaštiti.
-I tempirali smo da cijeli ovaj proces pokušamo završiti do naše 20. ćetenijade u februaru naredne godine. A, krajnji cilj je da ćetenija, kao takva, dodje na listu nematerijalnog kulturnog naslijedja BiH-ističe predsjednik Udruženja Mustafa Mustajbegović.
U Tarevcima su nedavno, u okviru manifestacije „Ljeto u Tarevcima“ i „Sajma ruralnog stvaralaštva“, organizirali i naučni skup o ovoj temi.
-Moram naglasiti da je naša ćetenija i ćetenijade koje se organizuju u Bosni, da su to atentični proizvodi u svijetu u usporedbi sa svim ostalim-ustvrdio je profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli Midhat Jašić.
Zanimljivo je da se ćetenija spravlja na Dalekom Istoku, u Indiji, Kini i Južnoj Koreji, koje su je već, kroz geografsko porijeko, tradicionalni ugled i izvornost zaštitile, ali i u Americi i Kanadi. BH ćetenija zaslužuje zaštitu iz više razloga.
-Dvije stvari bi se tu štitile. Jedna stvar je jelo ćetenija, kao gotovo jelo, a druga stvar je tradicija ove nematerijalne baštine koja se dogadja za vrijeme ćetenijade da se okuplja društvo i da se ta socijalna nota i socijalni sadržaj ćetenije zaštiti-pojašnjava Jašić.
Na žalost i u ovom segmentu smo uspjeli zakomplikovati stvari, pa se ovi uporni entuzijasti, koje granice baš i ne zanimaju, moraju dovijati kako bi zaštitili ovaj tradicionalni slatkiš.
-Tri liste čine jednu zajedničku listu. Znači RS ima svoju listu, Federacija ima svoju listu, pa čak i Brčko distrikt ima svoju listu, a onda sve tri liste sumarno čine listu nematerijalnog kulturnog naslijedja BiH-pojašnjava Mustafa Mustajbegović.
-Bilo bi dobro da Tarevci i neka druga naselja gdje ima razvijen običaj proizvodnje ćetenije i običaji oko proizvodnje ćetenije, zajedno apliciraju na jednu od entitetskih lista, a samim tim taj običaj bi bio stavljen i na Nacionalnu listu gdje bi se mogli odredjeni postupci uraditi-kaže mr.sc. Rusmir Djedović stručni saradnik za prirodno i etnološko naslijedje u JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijedja TK.
Uprkos poteškoćama, zaljubljenici u ćeteniju su odlučni da ispoštuju procedure kako bi se ćetenija, uvrstila na listu nematerijalne baštine BiH, gdje se već nalaze Banjolučki ćevap, sevdalinka, Puračićka ćaska, Zmijanjski vez, a potom i na listu UNESCO-a. Afirmativa.ba