BOSNA I HERCEGOVINA PREDNJAČI PO CIJENAMA NA BALKANU

Šećer je također najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane, javlja Anadolu Agency (AA).

U zemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 posto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

Uporedili smo cijene iz oktobra ove godine i prethodne dvije godine: Namirnice su skuplje 100 posto

Brašno je također najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

Šećer je također najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

– Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić u razgovoru za AA.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.