JAVNA TRIBINA LOPARE-RUDARENJE LITIJUMA ILI OPŠTA KATASTROFA?!

Sala Doma kulture u Loparama  bila je premalena za sve zainteresovane – preko 300 ljudi
učestvovalo je na javnoj tribini o “Uticajima rudarenja litijuma na životnu sredinu i zajednice”. Tribina
koju je organizovalo Ekološko udruženje Eko Put, uz podršku mreže Eko BiH, održana je 10.12.2023.
godine na Međunarodni dan ljudskih prava. Učesnici tribine bili su akademici, aktivisti ekoloških i
drugih udruženja, mještani iz ugroženih lokalnih zajednica, zatim pokreti i organizacije Čuvari Ozrena,
Savez ekoloških organizacija Srbije, udruženja iz Eko BiH mreže i dr. bilježe “Ekoforum Zenica” i “Ekoput”.
Prof. dr. Tihomir Knežiček sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli tokom svog izlaganja kazao je da je
u datoj projekciji iz novembra ove godine konstatovana eksploatacija minerala u narednih 50 godina.
“Ako se pođe od pretpostavke da su tačne procjene magnezij sulfata, kalija, litijum karbonata i klora –
nejasno je pitanje na koji način će se odvijati eksploatacija litija. Jako je velika razlika u efektima
rudarenja površinkim ili podzemnim putem, a ako se u tom procesu koristi voda – to je onda katastrofa,
degradacija tla i vode. Jednako važno pitanje je i gdje će se ta ruda prerađivati, da li u Loparama ili u
recimo u Kini?”, upitao je.

Lopare: Veliki interes gradjana

Rudarenje predstavlja jedan od najpogubnijih vidova ljudskih aktivnosti po životnu sredinu i zdravlje.
Primjer je rudnik u Boru (Srbija) koji je označen kao jedno od 50 najzagađenijih mjesta u svijetu, gdje
svaki četvrti stanovnik ima kancer. Iako veliki broj lokacija u Evropi sadrži litijum, u takozvanoj
Vardarskoj zoni (tzv. litijumskoj žili) jedino u Srbiji i BiH je planirana eksploatacija. Jasna je namjera
multinacionalnih rudarskih kompanija koje svoje ciljeve mogu sprovoditi tamo gdje se ne vodi računa
o zdravlju ljudi i životnoj sredini – u zemljama sa visokim stepenom korupcije. O problemima rudarenja
litija na primjeru projekta Jadar u Srbiji u slivu rijeke Drine govorila je dr. Dragana Đorđević, naučna
savjetnica na Institutu za hemiju, tehnologije i metalurgiju u Beogradu.
“Naše su rude opterećene drugim štetnim supstancama, za projekat Jadar se zna da u rudi postoje
arsen, olovo, nikl i druge toksične materije. Postoje druga rješenja od litijumskih baterija, recimo
natrijum-hlorid, ali to nije u interesu rudarskih kompanija koje insistiraju na litijumu zbog profita. Za
dobijanje 1 kg litijum karbonata iz drinskog aluviona iz kojeg se 2.5 miliona ljudi snadijeva vodom
potrebno je čak 23.300l vode, a jalovište bi bilo smješteno u bujičnoj zoni dvije rijeke gdje bi se sve
toksične materije izlile i nanijele ogromnu štetu njivama i parcelama”., izjavila je dr. Đorđević.
Kada je u pitanju ekonomski aspekt, ogroman problem su koncesije. Svugdje je opština kao teritorijalna
zajednica vlasnik svega što je na svojoj teritoriji. Ako je prirodno bogatstvo takvo da zadovoljava veće
potrebe ljudi, onda ne može bez saglasnosti opštine ništa proći. Naša vlast isključuje lokalnu zajednicu
iz vlasništva što je neustavno i necivilizacijski.
“Ko želi da zna šta je koncesija, neka pogleda Afriku. Naša Vlada u RS je 87 puta nemilosrdnija prema
nama, nego što su to Francuzi prema svojoj koloniji Niger kada su u pitanju koncesione naknade.
Primjer je Rudnik i termoelektrana Stanari sa 0,15% naknade, za razliku od Nigera koji ima 13% i gdje
je nedavno izvršen državni udar, upravo zbog takvog režima. Mi poklanjamo svoja prirodna bogatstva
i zato sve korporacije dolaze da nam ih otmu. U Republici Srpskoj 70% ljudi živi od dugova, umjesto od
vlastite proizvodnje, sve zbog kredita i zaduživanja Vlade. Mi moramo da se odbranimo od vlastite
vlasti.”, govorio je tokom svog izlaganja dr. Aleksa Milojević, ekonomski ekspert sa Ekonomskog
instituta u Bijeljini.

Tribina u Loparama: Struka je dala mišljenje

Marijana Trbović Petković, mještanka Loznice, profesorica i aktivistkinja iz udruženja Ne damo Jadar,
izjavila je da je oduševljena ogromnim odzivom građana u Loparama, uz poruku da su tu da pomognu
i motivišu građane na primjeru vlastite borbe u Loznici protiv kompanije Rio Tinto. “Ako ovdje ima ljudi
čije su parcele ugrožene istraživanjima i eksploatacijom, ja ću vas zamoliti da svoju imovinu po cijenu
života branite i ne date da vam niko tamo uđe. Niste u pitanju samo vi, već javni interes svih nas. Mi
smo mogli da prećutimo, da se prodamo kao i ostali, ali na pitanje gdje da idemo kompanija nam nije
dala odgovor. Da nam ubodu prstom gdje treba da idemo, gdje da se selimo a da nas ne stigne
zagađenje, nisu nam dali odgovor”, naglasila je Marijana.
Na skupu se kratko obratio načelnik Lopara Rado Savić koji je izjavio da “nakon što se objelodani studija
uticaja na životnu sredinu, kako i na koji način će se to raditi, kao lokalna zajednica mi ćemo donijeti o
svemu svoj stav, a mislim da ovo geološko istraživanje koje je provedeno nije nanijelo štetu ekosistemu
ovdje na području naše opštine”.
Građani Lopara i susjednih opština imaju pravo da kažu šta misle, šta žele ili ne žele u svojim opštinama.
Ovo su problemi kojima se nažalost ne bave oni koji se bave politikom, ne štite nas građane, a kada se
građani usprotive i progovore, optužuju ih da organizuju političkiskup. Riječ je o klasičnoj obmani kako
vlasti tako i opozicije i političara uopšteno. Sa ovog “političkog” skupa poručeno je da su prirodna
bogatstva poput voda, šuma, zemljišta najveća svetinja koja moramo da sačuvamo. Ako promijenimo
način upotrebe prirodnih bogatstava još uvijek imamo šanse da opstanemo. Na kraju, nije važno ko je
neprijatelj sa druge strane, važno je koja se svetinja brani. Ovdje se brane prirodna dobra, ovdje se
brani život.
Snežana Jagodić Vujić iz ekološkog udruženja Eko put poručuje: “Kao oni koji su direktno pogođeni
ekološkom i društvenom neusklađenošću ekstraktivnog sektora, odnosno grane industrije koja se bavi
dobijanjem sirovina i goriva eksploatacijom iz vodenih površina i zemljišta, nikada nijednoj kompaniji
nismo dali dozvolu da vadi ili istražuje u našim zajednicama ili da transformiše naše zemljište u zone
žrtvovanja u ime stalnog ekonomskog rasta i profiterstva! Samim tim jasno izražavamo naše stavove
o prioritetima razvoja našeg društva, to su: zaštita javnog zdravlja kao primarni cilj iznad svih
ekonomskih aktivnosti, zaštita ljudi i imovine – ne želimo dodatno raseljavanje ljudi sa ovih prostora,
voda za piće i snabdijevanje je apsolutni prioritet, kao i zaštita prirode i biodiverziteta – bez kojih
nema života!
Podsjećamo da je Nacrtom izmjena zakona o geološkim istraživanjima u Republici Sprskoj o kojima će
poslanici raspravljati na predstojećoj 7. sjednici Narodne skupštine Republike Srpske 12. decembra
2023.godine, iz člana 33. u potpunosti izbrisan stav da je za odobravanje istraživanja potrebna
saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi istražni prostor. Na taj način se
oduzima pravo lokalnih zajednica o odlučivanju i mišljenju o geološkim istraživanjima, samo zato jer
“nemaju stručna zvanja”.
Postavljamo pitanje: da li nam to Vlada poručuje da nismo dovoljno “stručni i kompententni” da
živimo i izražavamo se slobodno u svojoj zajednici onako kako i zaslužujemo, već onako kako nam
to oni narede?