PROGLAŠENE EPIDEMIJE MORBILA I POJAVE VELIKOG KAŠLJA
U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla održana koneferencija za novinare na kojoj se razgovaralo o epidemiološkoj situaciji na Tuzlanskom kantonu uzrokovanoj epidemijom morbila i pojavom velikog kašlja.
O aktivnostima koje poduzima UKC Tuzla kada je u pitanju epidemija morbila, od testiranja pacijenata na respiratorne infekcije, gripu, Covid-19, morbile i veliki kašalj, do reorganizacije odjeljenja i korespondencije medicinskog osoblja i sprovođenja dijagnostike i liječenja, u uvodnom obraćanju novinare je upoznao prof. dr. Alibegović.
O koordinaciji između zdravstvenih institucija TK i Zavoda za javno zdravstvo TK i odluci o proglašenju epidemije morbila na području Tuzle i Živinica govorila je ministrica Bećirović.
Proglašenju epidemije predhodilo je brojno stanje od 48 potvrđenih slučajeva, od prvog januara do danas, od čega je 30 osoba hospitalizirano na UKC Tuzla. Najveći broj, oko 70 posto su djeca uzrasta od godinu do šest godina starosti.
Kao razlog nastanka epidemije morbila iz Zavoda za javno zdravstvo TK naveden je nizak procent vakcinacije. Prema riječima prim. dr. Topalovića na Tuzlanskom kantonu procent procjepljenosti djece MRP vakcinom je oko 62% a za uspješan kolektivni imunitet protiv morbila, odnosno ospica potreban je vakcinalni obuhvat populacije od 95 % kako bi se omogućila zaštita pojedinca i kvalitetan kolektivni imunitet.”Prema statističkim podacima, svake godine u Tuzlanskom kantonu više od 1.300 djece ne bude vakcinisano MRP vakcinom i svi oni potencijalno mogu biti zaraženi morbilama koje sa sobom nose različite kliničke slike”, istakao je prim. dr. Blaško Topalović.
Načelnica Klinike za zarazne bolesti, prof. dr. Rahima Jahić rekla je da je u ovoj klinici hospitalizirano 29 osoba sa potvrđenim morbilama, različitog uzrasta, ali da je najveći broj hospitalizirane djece.
“Morbile su veoma kontagiozna bolest koja se prenosi kapljičnim putem, inkubacija traje od sedam do 14 dana, a kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperatura, curenje iz nosa, proliv i povraćanje, grlobolja, kašalj i osip koji kreće od lica prema vratu i dalje se spušta niz grudni koš, trbuh i ekstremitete. Također, djeca bivaju natečena sa veoma iniciranim konjuktivama, a među komplikacijama se pojavljuju upala pluća i srednjeg uha uz neke teže oblike”, pojasnila je prof. dr. Jahić.
Epidemiološku situaciju dodatno usložnjava i pojava pertusisa, odnosno velikog kašlja kod 13 mališana koji su hospitalizirani na novoformiranom odjeljenju pri Klinici za dječije bolesti.
“U interesu djece mi smo donijeli odluku o otvaranju infektivnog odjeljenja za pertusis na Klinici za dječije bolesti. Trenutno imamo hospitalizirano 13 pacijenata, a riječ je o nevakcinisanoj djeci sa teškim kliničkim slikama. Liječenje traje između 15 i 21 dan jer pertusis ostavlja posljedice na dišne puteve i takva djeca kasnije mogu imati hronične alergijske astme, bronhitise, laringitise i slično. Nažalost, taj broj raste i on će u danima vikenda biti znatno veći”, istakla je u svom obraćanju novinarima načelnica Klinike za dječije bolesti doc. dr. Lejla Osmančević.