GODIŠNJICA SMRTI ALIJE IZETBEGOVIĆA
Na današnji dan prije 19 godina (19. oktobra 2003. godine) preminuo je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Po ocjeni mnogih relevantnih savremenika, politika na čijem je čelu i čiji je jedan od kreatora bio Alija Izetbegović, najzaslužnija je za nastanak i opstanak Bosne i Hercegovine.
Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
- maja 1990. godine Izetbegović sa grupom istomišljenika osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Programski ciljevi Stranke predviđali su afirmaciju univerzalnih vrijednosti slobode, demokratije, jednakosti i ljudskih prava te tržišne privrede i pozitivnih funkcija socijalne države.
Na prvim demokratskim izborima 18. novembra 1990. SDA je odnijela ubjedljivu pobjedu: od 240 poslaničkih mjesta u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, SDA je osvojila 86 mandata, a u sedmočlanom Predsjedništvu, tri člana su bili kandidati SDA. Izetbegović je izabran za predsjednika Predsjedništva RBiH, u vrijeme teške ekonomske i političke krize u Jugoslaviji. Tokom naredne godine, kao predstavnik Bosne i Hercegovine učestvuje u sastancima ‘šestorke’ (predsjednici 6 republika SFRJ) u nastojanju da se pronađe okvir za opstanak Jugoslavije. S makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim ponudio je platformu za reformirano ustrojstvo Jugoslavije, koja nije dobila potrebnu podršku ostalih.
Nakon što je Evropska zajednica priznala nezavisnost BiH 6. aprila 1992., JNA pokreće brutalnu agresiju širom zemlje. Izetbegović je tada imao 67 godina, nalazio se pred novim velikim izazovima i najburnijim životnim periodom.
Kao predsjednik Predsjedništva RBiH, nosio je teret i odgovornost vrhovnog komandanta. Insistirao je na poštivanju međunarodnih konvencija i ratnog prava, i posebno na zaštiti civilnog stanovništva i kulturnih i vjerskih objekata. Nastavio je učestvovati u pregovorima o miru; uprkos svim vojnim i političkim pritiscima i embargu na naoružanje, ostao je dosljedan principu slobode i opredjeljenju za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu ‘u kojoj niko neće biti progonjen zbog vjere, nacije i političkog uvjerenja’.
Rat je okončan usvajanjem “Okvirnog sporazuma za mir u BiH” u Daytonu (Ohio, SAD) u novembru 1995. godine. Nakon potpisivanja Sporazuma, Izetbegović je izjavio: “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići.”
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Iste godine doživio je infarkt, oporavio se i nastavio raditi još četiri godine. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.