DOBOJ: OBILJEŽENA 32. GODIŠNJICA PROGONA

Neformalna grupa gradjana  „Putevima spasa i slobode Doboj“, s ciljem njegovanja sjećanja na dane progona i stradanja nesrpskog stanovništva u proteklom ratu,  u saradnji s Medžlisom IZ  Doboj, i ove je godine organizirala  Marš mira „Doboj 2024“. Učesnici su se kretali rutom od Tešanjke do Doboja kojom je 03. maja 1992. godine iz ovog grada i okoline  za jedan dan protjerano više od 20.000 Bošnjaka i Hrvata.

Obilježena tužna godišnjica

U dobojskom kraju je tokom agresije na BiH stradalo ili je nestalo 2.314 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za jedan dan, trećeg maja prije 32 godine,  protjerano je više od 20.000 ljudi, a stotine su završile u logorima „Bare“, „Kasarna“ i „Bosanka“. O razmjerama planskog progona svjedoči i  podatak da je Nikola Jorgić za ratne zločine u dobojskom kraju na sudu u Njemačkoj  četiri puta osudjen na doživotnu kaznu što je i prva presuda za genocid izrečena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.  Biljana Plavšić, bivša predsjednica RS, je osudjena za ratne zločine, medju ostalim i u Grapskoj kod Doboja, a Predrag Kujundžić, vodja zloglasne jedinice „Predini vukovi“ osudjen je na 22 godine robije, a još neki procesi za ratne zločine u Doboju su u toku.

-Registrirano je preko 30 logora. Prva presuda za genocid jeste ona u Grapskoj 1997. godine Nikoli Jorgiću. Srušeno je 40  objekata Medžlisa iZ doboj, 19 džamija, dva mesdžida, osam mekteba, osam vakufskih kuća i osam pratećih objekata-kazao je Glavni imam Medžlisa iZ Doboj  Ibrahim ef. Halilović.

-Jako je bitno da se zna šta su sve Bošnjaci, Hrvati i Romi doživjeli u gradu Doboju. Stoga, mi smo se odlučili 2019. godine da pokrenemo ovaj Marš mira, da ne dopustimo više da se zlo zaboravi koje nam je učinjeno i da se nikada više i nikome ne ponovi-dodaje  Admir Fetić, koordinator neformalne grupe „Putevima spasa i slobode“ Doboj.

Doboj: Doček učesnika Marša pred “Selimijom”

Medju brojnim gostima koji su se pridružili Maršu su i oni iz naselja Čobe kod Maglaja čiji stanovnici su, takodje 1993. godine doživjeli pogrom.

-I prijenos informacija na mladje kategorije ljudi kako ne bi doživjeli sličan scenario  kakav smo mi doživjeli. Tako da   Marš mira samo može da simbolizira suživot, a nikako neku provokaciju-kazao je predstavnik MZ Čobe Almir Smajlović.

Većina prognanih privremeno utočište je našla u Gračanici, Tešnju, ali i zemljama Evrope i svijeta. Mnogi se nikada nisu vratili u Doboj. Afirmativa.ba